Zagrebačka pivovara

Zagrebačka pivovara
Vrsta	d.d.
Osnovana	1892.
Osnivač(i)	Molson Coors
Sjedište	Ilica 224, Zagreb
Broj zaposlenih	550

Zagrebačka pivovara je osnovana kada se pokazalo da mali zagrebački obrtnici, pivari s Gornjeg grada nisu mogli proizvesti dovoljno piva za grad koji se sve više širio i razvijao. Glavni inovatori za gradnju nove pivovare bili su zagrebački grof Gustav Pongratz i barun Petar Dragutin Turković.

Povijest

Osnivačka skupština Zagrebačke pivovare kao dioničkog društva održana je 19. svibnja 1892. u prostorijama Hrvatske eskontne banke na Jelačićevu trgu. Uskoro se pristupilo izgradnji tvorničke zgrade po nacrtima arhitekta Kuna Weidmanna, a u izvedbi Janka Grahora na lokaciji Gornja Ilica. Svečano otvorenje održano je 12. srpnja 1893. godine. Tisuće zagrepčana pohitalo je posjetiti novo zdanje, čiji je vrt petnaest godina prije nego što je uopće Zagreb dobio električnu rasvjetu bio rasvijetljen električnim svjetlom. To je bila posebna atrakcija, koju je svaki Zagrepčanin htio vidjeti i osjetiti.

Pivovara je imala i sustav za hlađenje Habermann te dinamo stroj jakosti 110 volta i dva kotla volumena 64 kubičnih litara. Uz električnu rasvjetu od 12 svjetiljki, a pod zaštitom krova koji je štitio od sunca i vjetra, ondje su se građani mogli ugodno osjećati. Pivovara je tako postala sastavni dio najvećih zagrebačkih znamenitosti. Te je godine započela i s proizvodnjom Ožujskog piva, danas najprodavanijeg piva u Hrvatskoj. Godine 1993. pivovara je ponovno postala dioničkim društvom.

Tijekom svoje 120 godina duge tradicije u spravljanju piva, kvalitete i predanog rada Zagrebačka pivovara izrasla je u najveću hrvatsku pivovaru. Svoju predanost pivu potvrdila je poslovnim dostignućima i pozicijom vodeće pivovare na hrvatskom tržištu. Od lipnja 2012. Zagrebačka pivovara je dio Molson Coors grupacije u poslovnoj jedinici Molson Coors Europa.

Zanimljivosti

"Tamo gdje za Zagrebčane Zagreb prestaje, iza Mandalice – digao se najedanput kao da je iz zemlje nikao, novi dio grada... lijepi i ogromni taj niz zgrada jest "Zagrebačka dionička pivovara i tvornica slada" - poduzeće hrvatskih novčara i velikih posjednika." Zagrebački Obzor 1892. godine tim je riječima pisao o osnutku Zagrebačke pivovare. 

Ožujsko pivo ime je dobilo po mjesecu ožujku u kojem se tradicionalno proizvodilo najbolje pivo. Svake sekunde u Hrvatskoj se u prosjeku popije 10 boca Ožujskog piva. Gotovo svako drugo pivo popijeno u Hrvatskoj je pivo Zagrebačke pivovare. Dnevno se kupi više od miljun boca nekog piva Zagrebačke pivovare.

Proizvodi

Ožujsko pivo

Vrsta: svijetlo lager pivo
Alc.vol.: 5,0 %
Ekstrakt: 11 %

Ožujsko Rezano

Vrsta: mješavina svijetlog i crnog piva
Alc.vol.:5,9 %
Ekstrakt: 13,7 %

Ožujsko Amber

Vrsta: crveno lager pivo
Alc.vol.: 4,8 %
Ekstrakt: 11,6 %

Ožujsko Cool

Vrsta: bezalkoholno svijetlo lager pivo
Alc.vol.: max 0,5 %
Ekstrakt: 6,5%

Ožujsko limun

Vrsta: mješavina piva i soka
Alc.vol.: 2,0 %
Ekstrakt: 6,8 %

Ožujsko grejp

Vrsta: mješavina piva i soka
Alc.vol.: 2,0 %
Ekstrakt: 8,3 %

Tomislav pivo

Vrsta: specijalno tamno pivo
Alc.vol.: 7,3 %
Ekstrakt: 17,75 %

Božićno pivo

Vrsta: svijetlo lager pivo
Alc.vol.: 5,0 %
Ekstrakt: 11,8 %

Nikšićko pivo

Vrsta: svijetlo lager pivo
Alc.vol.: 5,0 %
Ekstrakt: 11,4 %

Beck’s

Vrsta: svijetlo lager pivo
Alc.vol.: 5,0 %
Ekstrakt: 11,2 %

Stella Artois

Vrsta: svijetlo lager pivo
Alc.vol.: 5,0 %
Ekstrakt: 11,4 %

Staropramen

Vrsta: svijetlo lager pivo
Alc.vol.: 5,0 %
Ekstrakt: 11,8 %

Staropramen Selection

Vrsta: tamno lager pivo
Alc.vol.: 4,8 %
Ekstrakt: 11,3 %

Carling

Vrsta: svijetlo lager pivo
Alc.vol.: 4,0 %
Ekstrakt: 8,9 %

Corona

Vrsta: svijetlo lager pivo
Alc.vol.: 4,5 %
Ekstrakt: 11,3 %

Leffe Blond, Brune

Vrsta: belgijsko samostansko ale pivo
Alc.vol.: 6,6 %
Ekstrakt: 15,6 %

Hoegaarden

Vrsta: svijetlo pšenično mutno i nefiltrirano pivo ale
Alc.vol.:4,9 %
Ekstrakt: 11,7 %

Lowenbrau

Vrsta: svijetlo lager pivo
Alc.vol.: 4,7 %
Ekstrakt: 9,2 %

Branik

Vrsta: svijetlo lager pivo
Alc.vol.: 9,0 %
Ekstrakt: 4,0 %

Vanjske poveznice

• Zagrebačka pivovara.Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine