Monte Albán: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Image:Monte Alban view.jpg|thumb|500px|Ostaci Monte Albána]]
[[Image:Monte Alban view.jpg|thumb|500px|Ostaci Monte Albána]]
Monte Albán je drevni [[grad]] i prijestolnica Zapotečke civilizacije u [[Meksiko|Meksiku]]. Nalazi se na vrhu planine sa koje se pruža pogled na dolinu [[Oxaca]].
Monte Albán je drevni [[grad]] i prijestolnica Zapotečke civilizacije u [[Meksiko|Meksiku]]. Nalazi se na vrhu planine sa koje se pruža pogled na dolinu [[Oxaca]].


== Nalazište ==
Nalaziste se prostire duž 22 hektara te uključuje središnji trg, dva glavna trga na sjeveru i jugu, piramide, palače, [[hram]]ove, podzemne prolaze, grobnice, obzervatorij i [[igralište]].
Nalaziste se prostire duž 22 hektara te uključuje središnji trg, dva glavna trga na sjeveru i jugu, piramide, palače, [[hram]]ove, podzemne prolaze, grobnice, obzervatorij i [[igralište]].


Te su građevine okružene mnogobrojnim terasama na koje se nalaze na dolnjim padinama. Jedna rana građevina, tzv.hram plesača, sadrži plitke reljefe koji su poznati pod nazivim plesači. Iako se tako nazivaju ovi reljefi ne prikazuju plesače već ratne zarobljenike koji su žrtvovani te umiru u strašnim mukama. Bogate [[grobnice]] su obojane [[freske|freskama]], a spadaju među najelegantnije i najelitnije u zapadnoj hemisferi što ukazuje na moć i bogatstvo kulture [[Zapotec|Zapoteka]].
Te su građevine okružene mnogobrojnim terasama na koje se nalaze na dolnjim padinama. Jedna rana građevina, tzv.hram plesača, sadrži plitke reljefe koji su poznati pod nazivim plesači. Iako se tako nazivaju ovi reljefi ne prikazuju plesače već ratne zarobljenike koji su žrtvovani te umiru u strašnim mukama. Bogate [[grobnice]] su obojane [[freske|freskama]], a spadaju među najelegantnije i najelitnije u zapadnoj hemisferi što ukazuje na moć i bogatstvo kulture [[Zapotec|Zapoteka]].

==Uspon i pad==


Monte Albán je cvijetao više od jednog milenija, od 500 pr.Kr. sve do 700 g. [[Grad]] je bio na vrhuncu oko 500 godine kada je imao više od 30 000 stanovnika. Ovaj je grad bio jedan od prvih pred-Kolumbijskih naselja koj je imao osobine pravoga grada, a karakterizirala ga je gusta naseljenost i strogi urbanizam. Poslije 500 g. grad je poćeo propadati iz još nepoznatih razloga. Iako se još koristio za pokapanje mrtvih, bio je gotovo u potpunosti napušten u vrijeme dolaska Španjolaca u 16. stoljeću.
Monte Albán je cvijetao više od jednog milenija, od 500 pr.Kr. sve do 700 g. [[Grad]] je bio na vrhuncu oko 500 godine kada je imao više od 30 000 stanovnika. Ovaj je grad bio jedan od prvih pred-Kolumbijskih naselja koj je imao osobine pravoga grada, a karakterizirala ga je gusta naseljenost i strogi urbanizam. Poslije 500 g. grad je poćeo propadati iz još nepoznatih razloga. Iako se još koristio za pokapanje mrtvih, bio je gotovo u potpunosti napušten u vrijeme dolaska Španjolaca u 16. stoljeću.

Inačica od 17. ožujka 2007. u 22:21

Ostaci Monte Albána

Monte Albán je drevni grad i prijestolnica Zapotečke civilizacije u Meksiku. Nalazi se na vrhu planine sa koje se pruža pogled na dolinu Oxaca.

Nalazište

Nalaziste se prostire duž 22 hektara te uključuje središnji trg, dva glavna trga na sjeveru i jugu, piramide, palače, hramove, podzemne prolaze, grobnice, obzervatorij i igralište.

Te su građevine okružene mnogobrojnim terasama na koje se nalaze na dolnjim padinama. Jedna rana građevina, tzv.hram plesača, sadrži plitke reljefe koji su poznati pod nazivim plesači. Iako se tako nazivaju ovi reljefi ne prikazuju plesače već ratne zarobljenike koji su žrtvovani te umiru u strašnim mukama. Bogate grobnice su obojane freskama, a spadaju među najelegantnije i najelitnije u zapadnoj hemisferi što ukazuje na moć i bogatstvo kulture Zapoteka.

Uspon i pad

Monte Albán je cvijetao više od jednog milenija, od 500 pr.Kr. sve do 700 g. Grad je bio na vrhuncu oko 500 godine kada je imao više od 30 000 stanovnika. Ovaj je grad bio jedan od prvih pred-Kolumbijskih naselja koj je imao osobine pravoga grada, a karakterizirala ga je gusta naseljenost i strogi urbanizam. Poslije 500 g. grad je poćeo propadati iz još nepoznatih razloga. Iako se još koristio za pokapanje mrtvih, bio je gotovo u potpunosti napušten u vrijeme dolaska Španjolaca u 16. stoljeću.