Hannah Arendt: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
MayaSimFan (razgovor | doprinosi)
m - {{prijevod}}
Redak 8: Redak 8:


"Bez sumnje je sposobnost djelovanja najopasnija od svih ljudskih sposobnosti i mogućnosti."
"Bez sumnje je sposobnost djelovanja najopasnija od svih ljudskih sposobnosti i mogućnosti."

{{prijevod}}


== Djela ==
== Djela ==
*O nasilju (1970) (dt. 1970: Macht und Gewalt)
* O nasilju (1970) (dt. 1970: Macht und Gewalt)
*Ljudi u mračnim vremenima (1968.) (dt. 1989: Menschen in finsteren Zeiten)
* Ljudi u mračnim vremenima (1968.) (dt. 1989: Menschen in finsteren Zeiten)
*Izvještaj o banalnosti zla (dt. 1964: Eichmann in Jerusalem)
* Izvještaj o banalnosti zla (dt. 1964: Eichmann in Jerusalem)
*O revoluciji (1963) (dt. 1963: Über die Revolution)
* O revoluciji (1963) (dt. 1963: Über die Revolution)
* Ljudsko stanje(1953) (dt. 1960: Vita Activa oder Vom tätigen Leben)
* Ljudsko stanje(1953) (dt. 1960: Vita Activa oder Vom tätigen Leben)
*Porijekla totalitarizma (1951) (dt. 1955: Elemente und Ursprünge totaler Herrschaft)
* Porijekla totalitarizma (1951) (dt. 1955: Elemente und Ursprünge totaler Herrschaft)


[[Kategorija:Njemački filozofi|Arendt, Hannah]]
[[Kategorija:Njemački filozofi|Arendt, Hannah]]

Inačica od 6. travnja 2007. u 12:53

Hannah Arendt (Hannover, 14. listopada 1906. - New York, 4. prosinca 1975.), njemačka filozofkinja.

Odrasta u socijaldemokratskoj asimiliranoj židovskoj obitelji u Königsbergu. 1924. - 29. studira filozofiju, teologiju i grčki jezik kod Martina Heideggera i Rudolfa Butmanna u Marburgu, kod Edmunda Husserla u Freiburgu i kod Karla Jaspersa u Heidelbergu. Promovirana je 1928. kod Jaspersa na temu Pojam ljubavi kod Augustina.

1929. seli u Berlin, gdje se udaje za publicista Günthera Sterna, koji kasnije stječe slavu kao filozof pod pseudonimom Günther Anders. Razvodi se 1937. Gestapo je hapsi 1933., a Arendt bježi u Francusku. Do 1940. godine djeluje kao socijalna radnica u raznim židovskim organizacijama. Članica World Zionist Organization (do 1943.). Započinje prijateljstvo s Walterom Benjaminom. 1940. se udaje za Heinricha Blüchera. 1941. seli preko Portugala u SAD.

Od 1953. godine drži predavanja na Princetonu, Harvardu, na New School, Brooklyn College u New Yorku i na University of California, Berkeley. Od 1961. izvještava sa suđenja Adolfu Eichmannu u Jeruzalemu. Od 1963. je profesor na University of Chicago, profesor na New School for Social Research u New Yorku, "Gifford Lectures" na University of Aberdeen. Umire 4. prosinca 1975. u svom stanu u New Yorku.

"Bez sumnje je sposobnost djelovanja najopasnija od svih ljudskih sposobnosti i mogućnosti."

Djela

  • O nasilju (1970) (dt. 1970: Macht und Gewalt)
  • Ljudi u mračnim vremenima (1968.) (dt. 1989: Menschen in finsteren Zeiten)
  • Izvještaj o banalnosti zla (dt. 1964: Eichmann in Jerusalem)
  • O revoluciji (1963) (dt. 1963: Über die Revolution)
  • Ljudsko stanje(1953) (dt. 1960: Vita Activa oder Vom tätigen Leben)
  • Porijekla totalitarizma (1951) (dt. 1955: Elemente und Ursprünge totaler Herrschaft)