Cirenska škola: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 26. svibnja 2007. u 10:40

Kirenjani su sljedbenici grčke filozofske škole, koju je osnovao Sokratov učenik Aristip iz Kirene oko 380. p. n. e. Apsolutizirajući eudaimonističku stranu Sokratove etike, prema kojoj je sreća cilj moralnog djelovanja, oni dobro određuju kao nasladu, koja proizlazi iz zadovoljenog htijenja. Pri tome je svejedno što je predmet htijenja i naklonosti, jer je prvenstveno riječ o intenzitetu osjećaja zadovoljstva, koje je ipak najjače kod osjetilnog tjelesnog užitka. Prema Kirenjanima, krepost nije ništa drugo nego sposobnost uživanja. Međutim, istinski uživati može samo obrazovan čovjek, koji zna razumno procijeniti i među različitim užicima odabrati one koji omogućuju najvišu ugodu, tj. onu koja je pomiješana s najmanje neugode.

Relevantni članci

Nedovršeni članak Cirenska škola koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+'''Kirenjani''' su sljedbenici grčke filozofske škole, koju je osnovao Sokratov učenik [[Aristip]] iz Kirene oko 380. p. n. e. Apsolutizirajući [[eudaimonizam|eudaimonističku]] stranu [[Sokrat]]ove [[etika|etike]], prema kojoj je [[sreća]] cilj moralnog djelovanja, oni dobro određuju kao nasladu, koja proizlazi iz zadovoljenog [[volja|htijenja]]. Pri tome je svejedno što je predmet htijenja i naklonosti, jer je prvenstveno riječ o intenzitetu osjećaja zadovoljstva, koje je ipak najjače kod osjetilnog tjelesnog užitka. Prema Kirenjanima, [[vrlina|krepost]] nije ništa drugo nego sposobnost uživanja. Međutim, istinski uživati može samo obrazovan čovjek, koji zna razumno procijeniti i među različitim užicima odabrati one koji omogućuju najvišu ugodu, tj. onu koja je pomiješana s najmanje neugode.
-kirenainci - sljedbenici grčke filozofske kirenske škole koju je osnovao Sokratov učenik
-[[Astrip]] iz Kirene oko 380 g.p.k. Apsolutizirajuči eudaimonističku stranu [[Sokrat|Sokratove]] [[etika|etike]], prema kojoj je sreča cilj moralne aktivnosti. Oni odeđuju pojam dobra kao strane naslade, koja proizlazi iz zadovoljenog htijenja. Pri tome je svejedno što je pri tome predmet htijenja i naklonosti, jes se tu samo radi o intenzitetu osječaja zadovoljenja, a ono je najače kod osjetilnog tijelesnog užitka. Prema njim krijepost nije ništa drugo nego sposobnost uživanja. Međutim pravo uživati može samo obrazovan čovijek, koji zna razumno procjeniti i među razlčitim užitcima odabrati one koji omogučuju najvišu ugodu, tj. s najmanje neugode pomješanu ugodu.
 == Relevantni članci ==
-*[[Filozofija]]
-*[[Sokrat]]
 {{mrva-filozofija}}
 [[Kategorija:Antička filozofija]]