Noriljsk: razlika između inačica
m robot Dodaje: da:Norilsk |
m robot Dodaje: ar:نوريلسك |
||
Redak 18: | Redak 18: | ||
[[Kategorija:Tajmirski autonomni okrug]] |
[[Kategorija:Tajmirski autonomni okrug]] |
||
[[ar:نوريلسك]] |
|||
[[da:Norilsk]] |
[[da:Norilsk]] |
||
[[de:Norilsk]] |
[[de:Norilsk]] |
Inačica od 13. srpnja 2007. u 10:27
Noriljsk ili Norilsk (ruski Норильск) je izvorno osnovan 1935. kao sovjetski logor za prisilni rad. Danas je glavno naselje u Krasnojarskom kraju. Zemljopisni mu je položaj 69,34° sjeverne zemljopisne širine i 88,22° istočne zemljopisne dužine.
Najsjeverniji je grad u Sibiru i drugi grad po veličini, iza Murmanska, iznad Arktičkog kruga. Uz Jakutsk jedini je veliki grad na području merzlote.
Broj stanovnika: 175.000.
Noriljsk se nalazi između Zapadnosibirske ravnice i Srednjesibirske ravnice u podnožju 1700 m visokog Putoranskog gorja.
Ispod grada Noriljska nalaze se jedne od najvećih naslaga nikla na svijetu. Sukladno tome, rudarstvo i obrada rude su glavne industrije. Noriljsk je središte regije u kojoj se vade nikal, bakar, kobalt, platina i ugljen.
Za mineralne naslage u Sibiru znalo se dva stoljeća prije nego što je osnovan Noriljsk. Ipak, s vađenjem ruda započelo se tek 1939. godine, kada je za potporu gradu uspostavljena pruga prema lukama na rijeci Jenisej. Tijekom ljeta se iz ovih luka prevozila ruda u europski dio Rusije morem. Iste godine odlučeno je Noriljsk pretvoriti u gradsko naselje pa je gradski status dobio 1953. godine.
Godine 2001. Noriljsk je proglašen zatvorenim gradom za strance, a ulazne dozvole zahtijevaju se i za građane Ruske Federacije.