Špilja: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
m zanemarivo |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Groty mechowskie.jpg|thumb|Špilja]] |
[[Slika:Groty mechowskie.jpg|thumb|Špilja]] |
||
==Sadržaj== |
|||
1.Uvod |
|||
2.Poznate špilje |
|||
3.Vanjske poveznice |
|||
| ⚫ | Putovanje u središte [[Zemlja|Zemlje]] je nemoguće.No,zato si možemo priuštiti ulazak ispod [[zemljine kore]],opskrbljeni kacigom sa svjetiljkom i toplom odjećom jer je unutar [[špilje]] jako hladno. Mnoge je [[špilje]] ukrasila sama [[priroda]]:odozgo vise [[stalaktiti]],s dna niču [[stalagmiti]],a među [[stjenama]] se ugnježđuju blijeda [[vodozemna stvorenja]].[[Mjesečev]] krajolik,samosvojan [[ekosustav]]u koji ne prodire [[sunce]].Kada voda uđe u unutrašnjost kore i napravi si put,među mekanim stijenamamože stvoriti [[proširenja]],[[klance]] i [[podzemne rovove]].To su [[labirinti]]kojima često teku [[rijeke]] i [[potoci]]. |
||
==Uvod== |
|||
| ⚫ | Putovanje u središte [[Zemlje]] je nemoguće.No,zato si možemo priuštiti ulazak ispod [[zemljine kore]],opskrbljeni kacigom sa svjetiljkom i toplom odjećom jer je unutar [[špilje]] jako hladno. Mnoge je [[špilje]] ukrasila sama [[priroda]]:odozgo vise [[stalaktiti]],s dna niču [[stalagmiti]],a među [[stjenama]] se ugnježđuju blijeda [[vodozemna stvorenja]].[[Mjesečev]] krajolik,samosvojan [[ekosustav]]u koji ne prodire [[sunce]].Kada voda uđe u unutrašnjost kore i napravi si put,među mekanim stijenamamože stvoriti [[proširenja]],[[klance]] i [[podzemne rovove]].To su [[labirinti]]kojima često teku [[rijeke]] i [[potoci]]. |
||
U [[Hrvatskoj]] prevladavaju špilje oblikovane u krškom [[reljef]]u oblikovanom u naslagama [[vapnenca]] i [[dolomit]]a kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode. Osim u tim stijenama špilje su oblikovane u naslagama [[gips]]a, [[sol]]i, [[magmatskih stijena]], [[konglomerat]]a, [[breča]] pa čak i [[led]]a. |
U [[Hrvatskoj]] prevladavaju špilje oblikovane u krškom [[reljef]]u oblikovanom u naslagama [[vapnenca]] i [[dolomit]]a kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode. Osim u tim stijenama špilje su oblikovane u naslagama [[gips]]a, [[sol]]i, [[magmatskih stijena]], [[konglomerat]]a, [[breča]] pa čak i [[led]]a. |
||
| Redak 19: | Redak 14: | ||
*Postoje špilje u koje se ne ulazi pomoću konopaca i u u speološkom odijelu:dovoljna je mala barka Jer su ih napravili valovi u moru.Tako je nastala i špilja u [[Cala di Luna]] u [[Nacionalnom parku]] zaljeva [[Orosei]] i [[Gennargentu]] na [[Sardiniji]]. |
*Postoje špilje u koje se ne ulazi pomoću konopaca i u u speološkom odijelu:dovoljna je mala barka Jer su ih napravili valovi u moru.Tako je nastala i špilja u [[Cala di Luna]] u [[Nacionalnom parku]] zaljeva [[Orosei]] i [[Gennargentu]] na [[Sardiniji]]. |
||
*[[La Grotta grande del Vento]] unutar špilja [[Frasassi]], u [[talijanskoj pokrajini]] [[Marche]], otkrivena je tek [[1971.]] godine nakon 23 godine speoloških istraživanja. Danas su špilje otvorene za građanstvo,ali postoje i posebni prolazi za speologe - za one iskusne ali i za početnike. |
*[[La Grotta grande del Vento]] unutar špilja [[Frasassi]], u [[talijanskoj pokrajini]] [[Marche]], otkrivena je tek [[1971.]] godine nakon 23 godine speoloških istraživanja. Danas su špilje otvorene za građanstvo,ali postoje i posebni prolazi za speologe - za one iskusne ali i za početnike. |
||
==Vidi još== |
|||
[[Modra špilja]] |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
*[http://pubwww.srce.hr/speleo/hrv/index.html Hrvatski speleološki poslužitelj] |
*[http://pubwww.srce.hr/speleo/hrv/index.html Hrvatski speleološki poslužitelj] |
||
* http://public.carnet.hr/speleo/karta.html |
* http://public.carnet.hr/speleo/karta.html |
||
* http://hr.wikipedia.org/wiki/Modra_%C5%A1pilja |
|||
{{Mrva-geol}} |
{{Mrva-geol}} |
||
Inačica od 11. kolovoza 2007. u 19:18
Putovanje u središte Zemlje je nemoguće.No,zato si možemo priuštiti ulazak ispod zemljine kore,opskrbljeni kacigom sa svjetiljkom i toplom odjećom jer je unutar špilje jako hladno. Mnoge je špilje ukrasila sama priroda:odozgo vise stalaktiti,s dna niču stalagmiti,a među stjenama se ugnježđuju blijeda vodozemna stvorenja.Mjesečev krajolik,samosvojan ekosustavu koji ne prodire sunce.Kada voda uđe u unutrašnjost kore i napravi si put,među mekanim stijenamamože stvoriti proširenja,klance i podzemne rovove.To su labirintikojima često teku rijeke i potoci.
U Hrvatskoj prevladavaju špilje oblikovane u krškom reljefu oblikovanom u naslagama vapnenca i dolomita kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode. Osim u tim stijenama špilje su oblikovane u naslagama gipsa, soli, magmatskih stijena, konglomerata, breča pa čak i leda.
Osnovni dijelovi špilja su ulaz, kanal i dvorana. Špiljski kanal je izdužena špiljska šupljina, a dvorana je prostranija šupljina najčešće nastala širenjem špiljskih kanala. Špilje koje nemaju spoj s površinom nazivaju se kaverne. Špilja je prirodna šupljina u Zemljinoj kori. Istraživanjem špilja se bavi speleologija koja je kao znanost nastala u drugoj polovici 19.stoljeća.Ljudi koji se bave proučavanjem špilja nazivaju se speolozi. Zahvaljujući speolozima mnoge su špilje danas otvorene za posjetitelje.
Poznate špilje
- Lukina jama,duboka 1392 metara,najdublja je jama u Hrvatskoj,a spada među najdublje u svijetu.Nalazi se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. otkrili su je slovački speolozi 1993.godine, a nazvana je po Ozrenu Lukiću - Luki,speologu koji je poginuo u Domovinskom ratu na Velebitu.
- U uvali Balun na otoku Biševu nalazi se Modra špilja. Oko podneva za mirnog mora sunčeve zrake prodiru kroz podvodni otvor i reflektiraju se od bijelog dna te osvjetljavaju špilju modrom,a predmete u vodi srebnom bojom.
- U Postojnskoj jami u Sloveniji ima gotovo 20 km podzemnih tokova i najposjećenija je u Europi. Otkrio ju je 1818.godine Luka Čerč.
- Postoje špilje u koje se ne ulazi pomoću konopaca i u u speološkom odijelu:dovoljna je mala barka Jer su ih napravili valovi u moru.Tako je nastala i špilja u Cala di Luna u Nacionalnom parku zaljeva Orosei i Gennargentu na Sardiniji.
- La Grotta grande del Vento unutar špilja Frasassi, u talijanskoj pokrajini Marche, otkrivena je tek 1971. godine nakon 23 godine speoloških istraživanja. Danas su špilje otvorene za građanstvo,ali postoje i posebni prolazi za speologe - za one iskusne ali i za početnike.
Vidi još
Vanjske poveznice
