Špilja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zanemarivo |
vraćanje na starij uverziju |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{mergetalk}} |
|||
[[Slika:Groty mechowskie.jpg|thumb|Špilja]] |
[[Slika:Groty mechowskie.jpg|thumb|Špilja]] |
||
| ⚫ | '''Špilja''' je prirodna šupljina u [[zemljina kora|Zemljinoj kori]]. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prevladavaju špilje oblikovane u krškom [[reljef]]u oblikovanom u naslagama [[vapnenac|vapnenca]] i [[dolomit]]a kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode. Osim u tim stijenama špilje su oblikovane u naslagama [[gips]]a, [[sol]]i, [[magmatske stijene|magmatskih stijena]], [[konglomerat]]a, [[breča]] pa čak i [[led]]a. |
||
| ⚫ | |||
Putovanje u središte [[Zemlja|Zemlje]] je nemoguće.No,zato si možemo priuštiti ulazak ispod [[zemljine kore]],opskrbljeni kacigom sa svjetiljkom i toplom odjećom jer je unutar [[špilje]] jako hladno. Mnoge je [[špilje]] ukrasila sama [[priroda]]:odozgo vise [[stalaktiti]],s dna niču [[stalagmiti]],a među [[stjenama]] se ugnježđuju blijeda [[vodozemna stvorenja]].[[Mjesečev]] krajolik,samosvojan [[ekosustav]]u koji ne prodire [[sunce]].Kada voda uđe u unutrašnjost kore i napravi si put,među mekanim stijenamamože stvoriti [[proširenja]],[[klance]] i [[podzemne rovove]].To su [[labirinti]]kojima često teku [[rijeke]] i [[potoci]]. |
|||
| ⚫ | U [[Hrvatskoj]] prevladavaju špilje oblikovane u krškom [[reljef]]u oblikovanom u naslagama [[vapnenca]] i [[dolomit]]a kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode. Osim u tim stijenama špilje su oblikovane u naslagama [[gips]]a, [[sol]]i, [[magmatskih stijena]], [[konglomerat]]a, [[breča]] pa čak i [[led]]a. |
||
Istraživanjem špilja se bavi speleologija, a istraživači špilja su speleolozi. |
|||
| ⚫ | |||
[[Špilja]] je prirodna šupljina u [[Zemljinoj kori]]. |
|||
Istraživanjem špilja se bavi [[speleologija]] koja je kao [[znanost]] nastala u drugoj polovici [[19.stoljeća]].Ljudi koji se bave proučavanjem špilja nazivaju se [[speolozi]]. Zahvaljujući speolozima mnoge su špilje danas otvorene za posjetitelje. |
|||
==Poznate špilje== |
|||
*[[Lukina jama]],duboka 1392 metara,najdublja je jama u [[Hrvatskoj]],a spada među najdublje u svijetu.Nalazi se u [[Nacionalnom parku ]][[Sjeverni Velebit]]. otkrili su je slovački speolozi 1993.godine, a nazvana je po [[Ozrenu Lukiću - Luki]],speologu koji je poginuo u [[Domovinskom ratu]] na [[Velebitu]]. |
|||
*U uvali [[Balun]] na otoku [[Biševu]] nalazi se [[Modra špilja]]. Oko podneva za mirnog mora sunčeve zrake prodiru kroz podvodni otvor i reflektiraju se od bijelog dna te osvjetljavaju špilju modrom,a predmete u vodi srebnom bojom. |
|||
*U [[Postojnskoj jami]] u [[Sloveniji]] ima gotovo 20 km podzemnih tokova i najposjećenija je u [[Europi]]. Otkrio ju je [[1818.godine]] [[Luka Čerč]]. |
|||
*Postoje špilje u koje se ne ulazi pomoću konopaca i u u speološkom odijelu:dovoljna je mala barka Jer su ih napravili valovi u moru.Tako je nastala i špilja u [[Cala di Luna]] u [[Nacionalnom parku]] zaljeva [[Orosei]] i [[Gennargentu]] na [[Sardiniji]]. |
|||
*[[La Grotta grande del Vento]] unutar špilja [[Frasassi]], u [[talijanskoj pokrajini]] [[Marche]], otkrivena je tek [[1971.]] godine nakon 23 godine speoloških istraživanja. Danas su špilje otvorene za građanstvo,ali postoje i posebni prolazi za speologe - za one iskusne ali i za početnike. |
|||
==Vidi još== |
|||
[[Modra špilja]] |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
*[http://pubwww.srce.hr/speleo/hrv/index.html Hrvatski speleološki poslužitelj] |
*[http://pubwww.srce.hr/speleo/hrv/index.html Hrvatski speleološki poslužitelj] |
||
* http://public.carnet.hr/speleo/karta.html |
|||
{{Mrva-geol}} |
{{Mrva-geol}} |
||
[[Kategorija: Geomorfologija]] |
[[Kategorija: Geomorfologija]] |
||
[[bg:Пещера]] |
[[bg:Пещера]] |
||
Inačica od 11. kolovoza 2007. u 19:34
Špilja je prirodna šupljina u Zemljinoj kori. U Hrvatskoj prevladavaju špilje oblikovane u krškom reljefu oblikovanom u naslagama vapnenca i dolomita kemijskim i mehaničkim djelovanjem vode. Osim u tim stijenama špilje su oblikovane u naslagama gipsa, soli, magmatskih stijena, konglomerata, breča pa čak i leda.
Osnovni dijelovi špilja su ulaz, kanal i dvorana. Špiljski kanal je izdužena špiljska šupljina, a dvorana je prostranija šupljina najčešće nastala širenjem špiljskih kanala. Špilje koje nemaju spoj s površinom nazivaju se kaverne.
Istraživanjem špilja se bavi speleologija, a istraživači špilja su speleolozi.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Špilja koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.