Ratimir: razlika između inačica
dopune |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ratimir''' je bio [[knez]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]] u prvoj polovici [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. |
'''Ratimir''' je bio [[knez]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]] u prvoj polovici [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. |
||
Vladao je u vrijeme kad je porasla snaga [[Bugari|Bugara]] na istoku, te su zavladali i [[Srijem]]om. [[827.]] njihov je knez [[Mortag]] zaratio protiv [[Franci|Franaka]], a čini se da Ratimir u tom ratu sudjeluje kao bugarski vazal. |
Vladao je u vrijeme kad je porasla snaga [[Bugari|Bugara]] na istoku, te su zavladali i [[Srijem]]om. [[827.]] njihov je knez [[Mortag]] zaratio protiv [[Franci|Franaka]], a čini se da Ratimir u tom ratu sudjeluje kao bugarski [[vazal]]. Bugari tada brodovima prodiru [[Drava|Dravom]] do [[Štajerska|Štajerske]], a možda i [[Koruška|Koruške]]. Stoga je car [[Ludovik I. Pobožni]] [[828.]] smijenio [[furlanija|furlanskoga]] [[markgrof]]a [[Balderik]]a, a marku podijelio na četiri nove [[grofovija|grofovije]]. Budući da su Bugari u međuvremenu u osvojenim krajevima postavili sebi vjerne vladare, vjerojatno je i Ratimir vladao kao bugarski [[vazal]]. |
||
[[829.]] godine ponovno se spominje bugarsko brodovlje na Dravi, a s franačke strane tada vojsku predvodi budući car [[Ludvig Njemački]]. Ipak, Franci ne uspijevaju nadjačati Slavene, čemu vjerojatno pridonose i podjele unutar Franačke nakon što su se protiv Ludovika Pobožnog podigli njegovi sinovi, dok ga [[833.]] nisu zatvorili u [[samostan]], a zemlju podijelili između sebe. |
|||
Potom se kod Ratimira sklonio nekadašnji [[nitra]]nski velikaš Pribina, koji ušao u neprijateljstvo sa svojim bivšim zaštitnikom, franačkim markgrofom Ratbodom. Ovaj stoga traži od Ludviga Njemačkog da odobri rat protiv Ratimira, što ovaj i dozvoljava [[838.]] godine. Ratimir je, čini se, našao spas u bijegu, a Pribina je pobjegao u [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorsku Hrvatsku]], pa se ponovno pomirio s Ratbodom. |
|||
Nakon toga više nije bilo franačkih napada, zbog novih Ludvigovih sukoba s ocem, a onda i s bratom [[Lotar, car Svetog Rimskog Carstva|Lotarom]], a Panonskom Hrvatskom neko će vrijeme u ime Franaka vladati tuđi slavenski knezovi [[Pribina]] i [[Kocelj]] s područja današnje zapadne [[Mađarska|Mađarske]] ([[Blatonski Koštel]]). |
|||
==Izvori== |
|||
*''Annales regni Francorum inde ab a. 741 usque ad a. 829, qui dicuntur Annales Laurissenses maiores et Einhardi''. Herausgegeben von Friedrich Kurze. XX und 204 S. 8°. 1895. Nachdruck 1950. |
|||
==Literatura== |
|||
*Rudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)'', Zagreb 1924. |
|||
*Nada Klaić, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1975. |
|||
== Vanjske poveznice == |
|||
*[http://www.thelatinlibrary.com/annalesregnifrancorum.html Annales regni francorum - izvorni latinski tekst] |
|||
{{Redoslijed| |
{{Redoslijed| |
||
| Redak 8: | Redak 24: | ||
|nasljednik=[[Braslav]] ([[880.]] - [[896.]]) |
|nasljednik=[[Braslav]] ([[880.]] - [[896.]]) |
||
}} |
}} |
||
{{Mrva-biog-vlad}} |
|||
[[Kategorija:Hrvatski vladari]] |
[[Kategorija:Hrvatski vladari]] |
||
Inačica od 24. kolovoza 2007. u 09:29
Ratimir je bio knez Panonske Hrvatske u prvoj polovici 9. stoljeća.
Vladao je u vrijeme kad je porasla snaga Bugara na istoku, te su zavladali i Srijemom. 827. njihov je knez Mortag zaratio protiv Franaka, a čini se da Ratimir u tom ratu sudjeluje kao bugarski vazal. Bugari tada brodovima prodiru Dravom do Štajerske, a možda i Koruške. Stoga je car Ludovik I. Pobožni 828. smijenio furlanskoga markgrofa Balderika, a marku podijelio na četiri nove grofovije. Budući da su Bugari u međuvremenu u osvojenim krajevima postavili sebi vjerne vladare, vjerojatno je i Ratimir vladao kao bugarski vazal.
829. godine ponovno se spominje bugarsko brodovlje na Dravi, a s franačke strane tada vojsku predvodi budući car Ludvig Njemački. Ipak, Franci ne uspijevaju nadjačati Slavene, čemu vjerojatno pridonose i podjele unutar Franačke nakon što su se protiv Ludovika Pobožnog podigli njegovi sinovi, dok ga 833. nisu zatvorili u samostan, a zemlju podijelili između sebe.
Potom se kod Ratimira sklonio nekadašnji nitranski velikaš Pribina, koji ušao u neprijateljstvo sa svojim bivšim zaštitnikom, franačkim markgrofom Ratbodom. Ovaj stoga traži od Ludviga Njemačkog da odobri rat protiv Ratimira, što ovaj i dozvoljava 838. godine. Ratimir je, čini se, našao spas u bijegu, a Pribina je pobjegao u Primorsku Hrvatsku, pa se ponovno pomirio s Ratbodom.
Nakon toga više nije bilo franačkih napada, zbog novih Ludvigovih sukoba s ocem, a onda i s bratom Lotarom, a Panonskom Hrvatskom neko će vrijeme u ime Franaka vladati tuđi slavenski knezovi Pribina i Kocelj s područja današnje zapadne Mađarske (Blatonski Koštel).
Izvori
- Annales regni Francorum inde ab a. 741 usque ad a. 829, qui dicuntur Annales Laurissenses maiores et Einhardi. Herausgegeben von Friedrich Kurze. XX und 204 S. 8°. 1895. Nachdruck 1950.
Literatura
- Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb 1924.
- Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.
Vanjske poveznice
| Prethodnik: | Knezovi panonske Hrvatske Ratimir (829. - 838.) |
Nasljednik: |
| Ljudevit Posavski (810. - 823.) | Braslav (880. - 896.) |