Epikur: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Loveless (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: br:Epikuros, pt:Epicuro
mNema sažetka uređivanja
Redak 33: Redak 33:
*[[Helenističko-rimsko razdoblje]]
*[[Helenističko-rimsko razdoblje]]


[[Kategorija:Antička filozofija]]
[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Grčki filozofi]]
[[Kategorija:Grčki filozofi]]
[[Kategorija:Epistemologija]]
[[Kategorija:Epistemologija]]

Inačica od 28. listopada 2007. u 16:14

Epikur (341-270. p.n.e.) rođen je na otoku Samosu. Bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja. Znanošću se počinj baviti s četrnaest godina. Napisao je oko 300 znanstvenih radova a najpoznatiji su:

  • O Prirodi
  • O atomima i praznom prostoru
  • O cilju
  • O bogovima

Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz Rima: Tit Lukrecije Kar. Njegovo poznato djelo je "O prirodi stvari". Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt".


Učenje o biću

Epikur je govorio da svjet postoji objektivno i nezavisno od svjesti.

Tvrdio je da se sve sastoji od atoma i praznog prostora, i tu nalazimo sličnost između njegovog učenja i učenja antičkih grčkih atomista Leukipa i Demokrita (doktorska disertacija Karla Marxa bila je razlika između učenja Epikura i Demokrita). Epikur je uveo novine u atomističko učenje govoreći o slučajnom skretanju atoma.

Epikur je u svom učenju tvrdio i da su sve pojave u prirodi uzrokovane unutrašnjim zakonima i da nema nikakvih mističnih sila. Za njega svijet je vječan, materijalan i jedinstven. Poznata je njegova izreka: " Svemir je uvijek bio takav kakav jest i uvijek će takav biti".


Teorija spoznaje (kanonika)

Za Epikura centralni problem je istina. U spoznaji on polazi od osjeta, jer oni odražavaju objektivni svijet, pa čulima treba vjerovati. Do zablude može doći usljed poremećaja u našim čulima ili trenutačne promijene u skladu atoma.

Epikur je govorio i da lik predmeta preko osjeta prodire u naše misli, i u toj tvrdnji je sličan Demokritu i njegovoj "teoriji sličica".


Etika

Epikurova etika je materijalistična i individualna i kao takva antireligiozna. Za njega je najveće dobro blaženstvo i uživanje, i govorio je da sva bića izbjegavaju patnju. Zadatak filozofije je da pronađe put do sreće. Tvrdio je da je pravo uživanje duhovno uživanje, a to je: prijateljstvo i znanje. Tvrdio je da je društvo skup individua, i da pravednost utvrđuju ljudi, ona ne postoji sama od sebe.

Relevantni članci