Prijeđi na sadržaj

Sim

Izvor: Wikipedija
Sim
Sim
Status zaštite

Status zaštite: Kritično
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Potkoljeno:Vertebrata
Razred:Actinopterygii
Red:Acipenseriformes
Porodica:Acipenseridae
Potporodica:Acipenserinae
Rod:Acipenser
Vrsta:A. nudiventris
Dvojno ime
Acipenser nudiventris
Lovetzky, 1828.
Sinonimi
Acipenser glaber
Acipenser nudiventris derjavini
Baze podataka

Sim (lat. Acipenser nudiventris), poznat i kao kratkonosa kečiga, kritično je ugrožena riba roda Acipenser, u prirodnom staništu možda izumrla. Cijenjena je zbog svojeg mesa i ikre od koje se proizvodi kavijar.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

Staništa ove vrste su Kaspijsko jezero, rijeke Ural, Dunav i Rioni te Balhaško jezero u Kazahstanu, u koje je naseljen ljudskom intervencijom. U prošlosti je živjela i u Aralskom jezeru i Crnom moru.[1][2]

U Hrvatskoj se smatra regionalno izumrlom vrstom, iako je nekoliko jedinki uhvaćeno u rijeci Muri i u Dunavu kod Apatina.[1][3]

Opis vrste

[uredi | uredi kôd]

Sim je srednje velika jesetra, te može narasti do 200 cm. Masa ove ribe često prelazi 20 kg. Tijelo je izduženo, a glava je prekrivena koštanim pločama. Leđa su tamna, bokovi svjetliji, a trbuh je bijele boje. Rilo je srednje dugo, manje izraženo nego u pastruge.

Hrani se uglavnom ribama, mekušcima, rakovima i ličinkama kukaca.

Mrijesti se u rijekama od ožujka do svibnja, nakon čega ženke polažu 200.000 do 1.000.000 jajašaca. Mladi po izlijeganju odlaze u more, gdje ostaju 10-15 godina, kad postaju spolno zreli.

Životni vijek sima iznosi oko 30 godina.[1][3]

Stanište

[uredi | uredi kôd]

Sim se najčešće zadržava u pridnenim staništima, a preferira bočatu vodu. Živi u dubinama do 60 metara, te na temperaturi od 10°C do 20°C.[3]

Ugroženost i zaštita

[uredi | uredi kôd]

Kao i za većinu ribljih vrsta, najveća opasnost simovu opstanku predstavlja komercijalni ribolov. Ostali uzroci ugroženosti su povećanje saliniteta i suše (kao u slučaju Aralskog jezera), kanaliziranje rijeka te izgradnja brana (npr. HE Đerdap na Dunavu).[1][3]

Jedan od načina zaštite ove vrste je uzgajanje u akvakulturi (ribogojilištima), čime bi se u budućnosti mogla omogućiti reintrodukcija u neke rijeke.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d http://www.iucnredlist.org/details/225/0
  2. http://www.iucnredlist.org/details/251/0
  3. a b c d e Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 2006., str. 43-44