Prijeđi na sadržaj

Poslijediplomsko obrazovanje

Izvor: Wikipedija

Poslijediplomsko obrazovanje, službeno poznato kao doktorsko obrazovanje, posljednja je, treća razina visokog obrazovanja po završetku koje se stječe, ovisno o vrsti studija, akademski stupanj doktora znanosti, doktora umjetnosti ili specijalista. Student koji pohađa doktorski studij naziva se doktorandom, a za završetak studija potrebno je napisati doktorski rad.

Nastava poslijediplomskog obrazovanja u pravilu se izvodi na sveučilištu. Trajanje poslijediplomskih doktorskih studija obično iznosi tri godine, a poslijediplomskog specijalističkog studija obično godinu dana.

»Poslijediplomski studij« bio je službeni naziv za sve studije treće razine do listopada 2022. godine, kada je novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/2022, čl. 114.) donesena odluka da će službeni naziv biti promijenjen u »doktorski studij«, odnosno »specijalistički studij« ovisno o tipu: Stupanjem na snagu ovoga Zakona […] poslijediplomski specijalistički studij mijenja naziv u sveučilišni specijalistički studij, poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij mijenja naziv u doktorski studij […].[1]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 3. rujna 2025.