Vidi kôd stranice Povijest Švedske

[[Datoteka:Great coat of arms of Sweden.svg|150px|desno|]]
[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|150px|desno|]]
[[Datoteka:Backa.jpg|mini|150px|<center>[[Petroglifi]] iz [[Tanumshede]]a, oko 1500. – [[500. pr. Kr.]]<center>]]
'''Povijest Švedske''' je povijest prostora današnje [[Švedska|Kraljevine Švedske]] i naroda [[Šveđani|Šveđana]] od prapovijesti do danas.

==Prapovijest (9000. – 800. pr. Kr.)==

Tragovi naselje na području Švedske datiraju iz [[paleolitik]]a. U Švedskoj, kao i u susjednoj [[Norveška|Norveškoj]], nalazi se velika koncentracija [[petroglif]]a (''ristningar''<ref>Papardoukakis, Antonis. "Ristningar på mesolitiska föremål och "neolitiska" skifferföremål från Sverige." (1993.) UPARC</ref> ili ''hällristningar''<ref>Nordström, Patrik. "Arkeologiska undersökningar invid hällristningar. Analys av 16 utgrävningar invid hällristningar i Sverige och Norge." (1995.) STARC</ref>) na području cijele zemlje, a osobito velik broj je u pokrajini [[Bohuslän]]. Najstarije slike potječu iz pokrajine [[Jämtland]], koje datiraju iz oko [[5000. pr. Kr.]] One prikazuju divlje životinje ([[jelen]]e, [[sob]]ove, [[medvjed]]e i [[Morski lav|morske lavove]]). U razdoblju od 2300. – [[500. pr. Kr.]] nastaje najviše [[gravura]] poljoprivrede, kopulacije, ratovanja, brodova, domaćih životinja, i dr.

==Razdoblje rane povijesti Švedske (98. – 800.)==
[[Datoteka:Schweden Wikingerzeit.JPG|mini|200px|<center>Rasprostiranje Šveđana prije [[1000.]](zeleno)<center>]]
Prve vijesti o Švedskoj iznio je oko [[98.]] god. [[Stari Rim|rimski]] povjesnik [[Tacit]], koji [[Suione]] ([[latinski]]: ''Suiones''; [[švedski]]: ''Svear'') navodi kao glavni narod u [[Skandinavija|Skandinaviji]]. Susjedna [[Germani|germanska]] područja zapadnih i istočnih [[Geti|Geta]] igrala su značajnu povijesnu ulogu u stvaranju [[Šveđani|švedskog naroda]]. 

U kratkom vremenskom razdoblju po padu [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]], [[Istočno Rimsko Carstvo]] je opstajalo samo zahvaljujući bogatom danku u zlatu koji je plaćalo sjevernim barbarima. Kao posljedica toga, skandinavski plemići su producirali neke od najljepših zlatarskih radova ([[filigran]]ske ogrlice i razne [[Fibula (nakit)|fibule]]). Spomen na ovo "zlatno doba" odzvanja u [[Germani|germanskim]] poetskim [[ep]]ovima kao što su [[Beowulf]] i [[Pjesma o Nibelunzima]] (''Nibelungenlied'').

U [[7. stoljeće|7. stoljeću]] ustrojeno je kraljevstvo pod dinastijom [[Ingling]]a, a u [[8. stoljeće|8. stoljeću]] [[Sveari]] dopiru u svojim pohodima do [[Engleska|Engleske]], [[Škotska|Škotske]], [[Island]]a, pa čak i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]; osnivaju svoje naseobine u istočnom [[Baltik]]u, te osnivaju [[Kijevska Rus'|Kijevsku Rus']], [[Srednji vijek|srednjovjekovnu]] državu na području današnjih [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i [[Rusija|Rusije]], a trguju s [[Bizant]]om i [[Arapi]]ma.

[[Datoteka:Schonen-Wikinger Museum Foteviken 19.jpg|mini|150px|<center>Unutrašnjost vikinške kuće u vikinškom muzeju u [[Skanör]]u, Švedska<center>]]

==Vikinško razdoblje (800. – 1397.)==

Švedska država vuće svoje drevne korijene iz ratničkog centra moći – [[Svea Rike]], sa središtem u staroj [[Uppsala|Uppsali]], kojemu je moć i utjecaj varirao kroz stoljeća. Prvi kralj, koji je vladao središnjim i južnim područjem Švedske (Svea i [[Göta Riken]]), bio je [[Olav]] (''Olof Skötkonung''), prozvan „Kraljem poreznikom“ ([[990.]] – [[1022.]]). U njegovo doba u Švedsku prodire [[kršćanstvo]]. Nakon vladavine njegovih sinova [[Anund]]a ([[1022.]] – oko [[1050.]]) i [[Edmund Stari|Edmunda Starog]] (oko [[1050.]] – [[1060.]]) izumire dinastija Inglinga.

[[Datoteka:Kung Magnus Erikssons domsigill.jpg|mini|150px|lijevo|<center>Pečat kralja Magnusa Erikssona ([[Magnus II. Švedski]])<center>]]
U doba kralja [[Sverker I. Švedski|Sverker]]a (oko [[1134.]] – oko [[1156.]]) započinje vladavine istoimene dinastije (s prekidima do [[1208.]]). U [[12. stoljeće|12. stoljeću]], Švedska se našla u dinastičkim borbama obiteljskih klanova [[Erikovci|Erik]] i [[Sverker]],<ref>Ove dinastije će utvrditi pred-[[Kalmarska unija|kalmarsku]] Švedsku naciju</ref> koje su naposljetku završile kada je treća obitelj (brakom s klanom Erik) osnovala dinastiju [[Folkung]] koja je preuzela prijestolje. U [[13. stoljeće|13. stoljeću]] jača središnja kraljevska vlast, a najistaknutiji vladar je bio [[jarl]] Birger, utemeljitelj Stockholma, koji je kao regent vladao Švedskom ([[1250.]] – [[1266.]]) umjesto malodobnog sina [[Valdemar Švedski|Valdemara]]. Izborom [[Magnus II. Švedski|Magnusa Erikssona]] ([[1319.]]) ostvarena je prvi put [[personalna unija]] između [[Švedska|Švedske]] i [[Norveška|Norveške]]. Nakon njegovog protjerivanja, plemstvo je na prijestolje dovelo Magnusovog nećaka, [[Njemačka|njemačkog]] [[Vojvoda|vojvodu]] [[Albert Mecklenburški|Albrechta Mecklenburškog]] ([[1364.]] – [[1389.]]). Zbog kraljeve samovolje oboren je s prijestolja, a plemstvo je na čelo države pozvalo [[Danska|dansku]] kraljicu [[Margareta I. Velika|Margaretu]].

==Kalmarska unija (1397. – 1521.)==
[[Datoteka:Kalmarunionen.png|mini|300px|<center>[[Kalmarska unija]]<center>]]
{{glavni|Kalmarska unija}}
Unija triju [[Skandinavija|skandinavskih]] država i formalno je potvrđena ugovorom u švedskom dvorcu [[Kalmar]]u [[1397.]] god., a svaka je zemlja sačuvala unutarnju autonomiju (do [[1521.]]<ref>Jedan od razloga raspada Unije je i [[Kuga|Crna smrt]].</ref>). Za [[Erik VII. Danski|Erika Pomeranskog]] (vladao od [[1412.]]) jača švedski otpor uniji koji je kulminirao [[1434.]] god. velikim [[Seljačka buna|seljačkim ustankom]] pod vodstvom [[Engelbrekt Engelbrektsson|Engelbrekta Engelbrektssona]], pripadnika sitnijeg plemstva. Iako ga je krupno plemstvo podupiralo, [[1436.]] god. dalo ga je umoriti, a prvakom države postao je švedski plemić Karl Knutsson (kasnije [[Karlo VIII., kralj Švedske|Karlo VIII.]]). Novi seljački ustanak ugušen je uz pomoć [[Danci|Danaca]] ([[1436.]] – [[1437.]]). 

U [[15. stoljeće|15. stoljeću]] Švedska postiže značajan gospodarski i kulturni napredak.<ref>God. [[1477.]] utemeljeno je sveučilište u Uppsali.</ref>

==Švedsko kraljevstvo (1521. – 1648.)==

[[Datoteka:Gustav Vasa.jpg|mini|150px|lijevo|<center>[[Gustav Vasa]]<br>[[Jakob Binck]] ([[1542.]])<center>]]
Moderna [[Švedska]] je iznikla iz [[Kalmarska unija|Kalmarske unije]] ujedinjenjem zemlje koje je vodio kralj [[Gustav Vasa]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. 
Otpor šveđana započeo je nakon [[Stockholmska krvava kupka|Stockholmske krvave kupke]] kada je danski kralj [[Kristijan II.]] od 7. do [[10. studenog]] [[1520.]] god. pobio više od 80 švedskih plemića. Gustav Eriksson Vasa, utemeljitelj [[Dinastija Vasa|dinastije Vasa]], se u borbama protiv restauracije Kalmarske unije (0d [[1521.]]) zapravo borio za neovisnu Švedsku. Izabran je za kralja Švedske [[1523.]] god. (do [[1560.]]), a iste godine [[Stockholm]] je pao u ruke švedskih postrojba, a Kalmarska unija je prestala postojati. U isto vrijeme je prekinuo veze s [[Katolička Crkva|crkvomu Rimu]] i započeo crkvenu [[Reformacija|reformaciju]]. 

[[Datoteka:sweden2.gif|mini|right 300pxl|<center>Stvaranje Švedskog Carstva ([[1560.]] – [[1660.]])<center>]]
===Jačanje Švedske u 17. stoljeću===

U vrijeme vladavine sina Gustava Vase, [[Erik XIV. Švedski|Erika XIV.]] ([[1560.]] – [[1569.]]), Švedska je stupila u dugotrajnu borbu za prevlast nad [[Baltik]]om. God. [[1561.]] [[Šveđani]] su zauzeli [[Reval]] (današnji [[Tallinn]]) sa sjevernom [[Estonija|Estonijom]]; 1563. god. započinje i Sedmogodišnji rat s Danskom; 1583. zauzimaju Narvu i Ivangorod. 

[[Datoteka:Gustav II of Sweden.jpg|mini|150px|lijevo|<center>[[Gustav II. Adolf]]<center>]]
Do švedsko-poljskog približavanja dolazi za [[Ivan III. Švedski|Ivana III.]] ([[1569.]] – [[1592.]]) koji se oženio [[Katarina Jagelović|Katarinom Jagelović]]. Njegov sin [[Sigismund III. Vasa]] je [[1587.]] god. izabran za kralja [[Poljska|Poljske]], te dolazi do švedsko-poljske personalne unije. God. [[1594.]] Sigismund je istisnut s poljskog prijestolja, a [[1599.]] god. u oružanom sukobu poražen i svrgnut sa švedskog prijestolja.

Protukatolički pokret predvodio je treći sin Gustava Vase, vojvoda Karlo, kasnije kralj [[Karlo IX. Švedski]] ([[1604.]] – [[1611.]]). Njegov nasljednik [[Gustav II. Adolf]] (1611. – [[1632.]]) uspješno je okončao ratove protiv [[Danska-Norveška|unije Danske i Norveške]], [[Rusija|Rusije]] i [[Poljska|Poljske]]. Nakon pobjeda u [[17. stoljeće|17. stoljeću]], Švedska je iznikla kao velika sila i proširilo se u tzv. [[Švedsko Carstvo]], unatoč podatku da je imala tek jedva 1 milijun stanovnika. Gustav II. Adolf je u novom ratu s Poljskom ([[1621.]] – [[1629.]]) stekao [[Livonija|Livoniju]] i veliki dio [[Pruska|Pruske]], čime je Švedskoj osigurana prevlast na Baltiku. Uzorno je ustrojio državnu upravu, reformirao sudstvo, financije i školstvo, te poticao trgovinu i [[rudarstvo]]. God. [[1630.]] ulazi u [[Tridesetogodišnji rat]] s ciljem širenja švedske vlasti u Njemačku i sprječavanja habsburškog prodora prema Baltiku. Nakon njegove pogibije kraj [[Lützen]]a ([[1632.]]), Švedskom je upravljao (umjesto Gustavove malodobne kćeri [[Kristina Švedska|Kristine]]) kao regent kancelar [[Axel Oxenstierna]]. Švedska je za vladavine kralja Gustava II. Adolfa uspjela uspostaviti političku i vjersku ravnotežu snaga u Europi.

==Švedsko Carstvo (1648. – 1814.)==

Sporazumom u [[Brömsebro|Brömsebru]] iz [[1645.]] god., i sporazumom u [[Roskilde (općina)|Roskildeu]]u iz [[1658.]] god., Švedska je dobila važne danske i norveške pokrajine, te potpuno zagospodarila Baltikom kojeg od tada zovu "Švedsko jezero". Nakon [[Tridesetogodišnji rat|Westfalskog mira]] [[1648.]] god., Švedska je vladala [[Ingria|Ingrijom]] (u kojoj će Rusi kasnije zasnovati [[Sankt-Peterburg]]), [[Estonija|Estonijom]], [[Livonija|Livonijom]], i najvažnijim obalnim gradovima u [[Njemačka|Njemačkoj]].

God. [[1654.]] kraljica Kristina se odrekla krune u korist [[Karlo X. Gustav|Karla X. Gustava]] ([[1654.]] – [[1660.]]), koji je provalio u Poljsku i zauzeo [[Varšava|Varšavu]] i [[Krakov]]. God. [[1658.]] Švedska sklapa mir s Danskom, 1660. s Poljskom, a [[1661.]] s Rusijom. U vrijeme [[Karlo XI. Švedski|Karla XI.]] ([[1660.]] – [[1697.]]) Švedska je kao saveznica [[Francuska|Francuske]] uvučena u rat protiv koalicije [[Danska|Danske]], [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Brandenburg]]a. God. [[1693.]] parlament je Karla XI. proglasio [[Apsolutizam|apsolutnim monarhom]]. 

===Švedsko kolonijalno carstvo===
{{glavni|Švedsko kolonijalno carstvo}}
Švedsko kolonijalno carstvo postojalo je od [[1638.]] do [[1663.]] i od [[1785.]] do [[1878.]] godine. Izraz „carstvo” nije službena terminologija, jer su švedski kolonijalni posjedi bili ograničeni na nekoliko manjih područja, koja nikad nisu bila u njenom posjedu istodobno.
{{Švedske kolonije}}

===Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.)===
[[Datoteka:Peter the Greate in Battle of Poltava.jpg|mini|250px|<center>''[[Petar Veliki]] u [[Bitka kod Poltave|bitci kod Poltave]] [[1709.]] god.''<br>[[Louis Caravaque]] ([[1718.]])<center>]]
{{glavni|Veliki sjeverni rat}}
[[Rusija]], [[Danska-Norveška]] [[Poljska-Litva]] i [[Elektorat Saska|Saska]] su ujedinile svoje snage [[1700.]] god. i napale [[Švedsko Carstvo]]. Iako je švedski kralj [[Karlo XII. Švedski|Karlo XII.]] ostvario spektakularne pobjede na početku Velikog sjevernog rata, njegov plan da napadne [[Moskva|Moskvu]] i prisili Rusiju na primirje pokazao se preambicioznim. Nakon [[Bitka kod Poltave|bitke kod Poltave]] ([[1709.]]) Karlo XII. je poražen i spasio se bijegom u [[Osmansko Carstvo|Tursku]]. God. [[1714.]] pokušao je oružanim putem istisnuti [[Danci|Dance]], ali je ustrijeljen za vrijeme opsade utvrde [[Frederiksten]] u [[Norveška|Norveškoj]] [[1718.]] god. Mirovnim sporazumima ([[Nystad]], [[1721.]]) koji su uslijedili, savezničke snage (kojima su se pridružili [[Prusija]], [[Engleska]] i [[Hanover]]) su okončale švedsku prevlast<ref>[[Bremen]] i [[Verden]] su pripali [[Hannover]]u, veći dio [[Pomorje|Pomorja]] [[Pruska|Pruskoj]], a [[Estonija]], [[Livonija]], [[Ingermanland]] i dio [[Finska|Finske]] [[Rusija|Rusiji]].</ref> i započelo je razdoblje ograničene monarhije pod vlašću [[parlament]]a (''[[Riksdag]]'').

===Parlamentarna Švedska (1721. – 1772.)===

[[Datoteka:Ostindiska kompaniet och Tyska kyrkan.JPG|mini|200px|<center>Sjedište ''Švedske istočnoindijske kompanije'' ("''Svenska Ostindiska Companiet''" ili SOIC) koja je osnovana [[1731.]] god u [[Göteborg]]u zbog trgovine s Dalekim istokom.<center>]]
Zaslugom kancelara [[Arvid Horn|Arvida Horna]], Švedska je obnovila ratovima iscrpljeno gospodarstvo i vojne snage, a promišljenom politikom ojačala je svoj položaj. U unutrašnjoj politici Švedske tijekom prve polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]] izdvajaju se dvije stranke: pristaše dobrosusjednih odnosa s Rusijom ( zvani'' "noćnim kapama"'') i pristaše ponovnog osvajanja izgubljenih područja (nazvani ''"klobuci"''). Po dolasku na vlast stranke ''klobuka'' Švedska je, uz francusku potporu, započela s vojnim pripremama. Rat protiv Rusije otpočeo je [[1741.]] god., a već za 2. god. Švedska je pretrpjela težak poraz i bila je prisiljena Rusima prepustiti dio [[Finska|Finske]] do rijeke [[Kymmene]].

Za švedskog prijestolonasljednika izabran je ruski kandidat [[vojvoda]] [[Adolf Friedrich von Holstein-Gottorp]]. U njegovo doba ([[1751.]] – [[1771.]]) Švedska je stupila u [[Sedmogodišnji rat]] ([[1756.]] – [[1763.]]) na strani [[Austrija|Austrije]] i [[Francuska|Francuske]] protiv pruskog kralja [[Fridrik II. Pruski|Fridrika II.]] Vojni neuspjesi i financijska kriza doveli su do pada stranke ''klobuka''.

===Apsolutna monarhija (1772. – 1814.)===

Nakon skoro pola stoljeća dominacije parlamentarne vlasti uslijedilo je nenasilni državni prevrat (vojni puč) kralja [[Gustav III. Švedski|Gustava III.]] Gustav III. je donio novi ustav kojim je ponovno uspostavio apsolutnu [[monarhija|monarhiju]] (do 1809. god.), ali je donio i brojne reforme u duhu prosvijećenog apsolutizma (ukinuta su brojna staleška ograničenja, priznata sloboda vjeroispovijesti, potaknut je razvoj industrije, utemeljena su prva znanstvena društva, a [[1786.]] god. osnovana je i [[Švedska akademija]] i dr.). 

God. [[1792.]] Gustav III. biva ubijen u uroti švedskih aristokrata. Njegov nasljednik [[Gustav IV. Adolf]] ([[1792.]] – [[1809.]]), stupio je u protunapoleonsku koaliciju i biva poražen [[1807.]] god. i Švedska gubi [[Pomeranija|Pomeraniju]].

[[Apsolutna monarhija]] je opstala sve do švedskog uplitanja u [[Napoleon]]ske ratove koji su primorali Švedsku da [[1809.]] god. prepusti i [[Finska|Finsku]] Rusiji. Skupina časnika tada smjenjuje Gustava IV., a parlament donosi novi ustav i ukida sustav apsolutne monarhije. 

[[Datoteka:Jean Baptiste Bernadotte.jpg|mini|150px|<center>Francuski maršal Jean-Baptiste Bernadotte, kasnije poznat kao kralj [[Karlo XIV. Ivan]]<center>]]
Nakon smrti [[Karlo XIII. Švedski|Karla XIII.]] ([[1809.]] – [[1810.]]), koji nije imao potomstva, za nasljednika je parlament odabrao francuskog ([[Napoleon]]ovog) [[maršal]]a Jeana-Baptista Bernadottea, kao švedskog kralja [[Karlo XIV. Ivan|Karla XIV.]]

[[Datoteka:Skandinavism.jpg|mini|lijevo|150px|<center>Skandinavski pokret<center>]]

==Unija s Norveškom (1814. – 1905.)==

Godine [[1813.]] usvojeni kralj [[Karlo XIV. Ivan|Karlo XIV.]] se udružio sa saveznicima protiv [[Napoleon]]a. [[Sporazum u Kielu|Sporazumom u Kielu]], kralj [[Danska-Norveška|Dansko-norveške unije]] prepustio je [[Norveška|Norvešku]] švedskom kralju. Norveška je [[1814.]] god. proglasila neovisnost, usvojila ustav i izabrala svog kralja. Švedska je odmah izvršila invaziju na Norvešku i prisilila ju da prihvati zaključke sporazuma iz Kiela. Nakon kratkog rata, mirom iz [[Moss]]a ustanovljena je [[personalna unija]] između dvije zemlje. 

Unija je od [[1814.]] god. usvojila vanjsku politiku ne-udruživanja kako ne bi dolazila u sukobe s drugim zemljama ([[neutralnost]]) i uspjela je ostati izvan svakih sukoba, te ostvarila skoro dva stoljeća mira.<ref>[http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2880.htm#foreign ''U.S. State Department Background Notes: Sweden''] "Švedska vanjska politika je utemeljena na premisi kako je u nacionalnom interesu da ostane izvan saveza u mirnodobskom razdoblju, kako bi ostala neutralna u slučaju rata ... Za vrijeme Hladnog rata, Švedsku su sumnjičili da donosi odluke za neke manje države bez dozvole tih država. Nakon hladnog rata te sumnje su se stišale, a Švedska i dalje ostaje izvan saveza."</ref>
Unija s Norveškom je potrajala sve do [[1905.]] god. kada je došlo do mirnog razrješenja na norveški zahtjev.

Odlukama [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] ([[1815.]]) Švedska se odrekla Pomeranije u korist [[Prusija|Pruske]].
[[Datoteka:1897 Stockholm Exposition 06231v.jpg|mini|200px|<center>[[Svjetska izložba]] u [[Stockholm]]u [[1897.]] god.<center>]]
[[Datoteka:Swedish Americans 2000 Census.svg|mini|200px|<center>Koncentracija švedskih [[Emigracija|emigranata]] u [[SAD]]-u.<center>]]
Tijekom prve polovice 19. stoljeća zaoštravaju se supotnosti između aristokracije i dvora s jedne, te liberalnog građanstva s druge strane. ''Skandinavski politički pokret'' (koji je želio ujediniti skandinavske zemlje) jača tijekom polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]] zbog razmirica [[Danska|Danske]] i [[Prusija|Pruske]] oko pokrajine [[Schleswig]]. U [[Prvi šlezviški rat|Prvom šlezviškom ratu]] ([[1848.]] – [[1850.]]), Švedsko-Norveška unija je pomagala Dansku sa zavidnom vojnom silom. U [[Drugi šlezviški rat|drugom šlezviškom ratu]] ([[1864.]]), švedski parlament je odbacio kraljevo obećanje za pomoć Danskoj čime je završen skandinavski pokret. Pokret su uglavnom podupirali studenti, ali i švedski kralj jer danski kralj [[Fridrik VII.]] nije imao potomaka. Da je kojim slučajem ovaj pokret ostvario rezultate, švedski kralj bi uspješno naslijedio i dansko prijestolje.

U vrijeme [[Krimski rat|Krimskog rata]] Švedska ostaje neutralna, a mirom u [[Pariz]]u [[1856.]] god. dobiva anglo-francusko jamstvo protiv ruskih presezanja na Baltiku.

God. [[1866.]] prihvaćen je prijedlog parlamentarno-političke reforme. Po novom ustavu parlament su sačinjavala dva doma.

=== Modernizacija Švedske (1866. – 1914.) ===

[[Industrijska revolucija]] je utjecala na švedsku agronomsku ekonomiju u kojoj su seoska gospodarstva zamijenjena privatnim farmama. Ove primjene nisu uspjele poboljšati ekonomske i društvene prilike u Švedskoj u kojoj je došlo do porasta populacije. Oko 1 milijun Šveđana emigriralo je u [[Sjedinjene Američke Države]] između [[1850.]] i [[1890.]] god. 
19. stoljeće je obilježeno pojavom [[Liberalizam|liberalnog]] tiska opozicije, ukidanje [[ceh]]ovskih [[monopol]]a u trgovini i proizvodnji koji su zamijenjeni slobodnom trgovinom, uvođenjem [[porez]]ne politike i izborne reforme, uspostave vojne obveze i porasta izbornih glasova tri vodeće stranke: Socijaldemokratska stranka (Socialdemokratiska arbetarpartiet), Liberalna stranka švedske i konzervativna Umjerena stranka.

==Moderna Švedska (1905. – 1945.)==

God. [[1905.]] norveški je parlament raskinuo uniju sa Švedskom, a [[Oskar II. Švedski]] ([[1872.]] – [[1907.]]) odrekao se norveške krune. U vrijeme vladanja [[Gustav V. Švedski|Gustava V.]] ([[1907.]] – [[1950.]]) sklopljen je [[1908.]] god. [[Petrogradski sporazum]] između [[Rusija|Rusije]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Danska|Danske]] i [[Švedska|Švedske]] o održanju postojeće ravnoteže snaga na [[Baltik]]u.

[[Datoteka:Junikravallerna.jpg|mini|150px|<center>Policija uhićuje demonstranta nakon lipanjskih protesta u [[Stockholm]]u 1917. god.<center>]]
===Švedska u Prvom svjetskom ratu===

Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], u kojoj je Švedska ostala [[neutralnost|neutralna]], zemlja je prosperirala zahvaljujući svjetskoj potražnji za švedskim [[čelik]]om, [[kuglični ležaj|kugličnim ležajevima]], i [[Žigica|šibicama]]. Nakon rata ostvareni su uvjeti za društvenu socijalnu politiku koja je karakteristična za Modernu Švedsku. Vanjska politika 1930-ih je bila zaokupljena strahom od [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] i Njemačkog ekspanzionizma koji su izazvali suradnju s drugim nordijskim zemljama u organizaciji zajedničke obrane. 

===Švedska u Drugom svjetskom ratu===

Švedska je uspjela ostati neutralna i za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], iako su svi njeni susjedi ratovali, te je i dodatno prosperirala pomažući obje zaraćene strane. O stvarnoj neutralnosti Švedske tijekom 2. svjetskog rata se ipak raspravlja. S obzirom na to da su joj veze prema ostatku svijeta bile zatvorene zbog blokada, Švedska je bila pod njemačkim utjecajem veći dio ratnog razdoblja. Prema stajalištu tadašnje švedske vlade, država nije bila u poziciji otvoreno se suprotstavljati [[Nacizam|nacističkoj]] [[Njemačka|Njemačkoj]], te je stoga surađivala s Nijemcima vođenim [[Adolf Hitler|Hitlerom]]. Švedski volonteri u nacističkim SS jedinicama su bili među prvim vojnicima kod invazije na [[Sovjetski savez|Sovjetski savez]] tijekom [[Operacija Barbarossa|Operacije Barbarossa]]. Švedska je snabdijevala nacističku Njemačku čelikom i strojnim dijelovima tijekom cijelog razdoblja rata. Pred sam kraj rata, kada se poraz nacista činio neizbježnim, Švedska je pojačala humanitarne aktivnosti što je dovelo do spašavanja brojnih izbjeglica iz okupiranog dijela [[Europa|Europe]]. Unatoč aktivnostima pred kraj rata, kritičari švedske neutralnosti smatraju kako je zemlja mogla učiniti više u otporu nacistima, čak i pod cijenu okupacije.

Nakon rata uspjela je i ostati nesvrstana između velikih svjetskih blokova.

==Suvremena Švedska (1945. – ''danas'')==

=== Razdoblje hladnog rata ===

Nakon završetka [[2. svjetski rat|2.svjetskog rata]] Švedska je iskoristila očuvanu industriju, socijalnu stabilnost i prirodne resurse za daljnje proširenje industrije i opskrbu obnove Europe nakon rata. Nakon rata Švedska je sudjelovala u [[Marshallov plan|Marshallovom planu]] obnove i u [[OECD|Organizaciji ekonomske suradnje i razvoja (OECD)]] te su uspješno provedene brojne mjere za poboljšanje kvalitete života. Do 1960-tih godina se, kao i ostale skandinavske zemlje, razvila u državu potrošačkog društva i blagostanja. Nakon naftnih [[Embargo|embarga]] 1973. – 1974. te 1978. – 1979. zemlja je, kao i brojne druge, prošla period ekonomske stagnacije. Tijekom 1980-tih godina došlo je to temeljite rekonstrukcije gospodarstva, prekinuta je [[Brodogradnja|brodogradnja]], [[Drvo|drvna industrija]] je transformirana u modernu industriju proizvodnje papira, [[Čelik|čelična industrija]] je specijalizirana i industrijska proizvodnja je [[Automatizacija|automatizirana]]. Švedski premijer [[Olof Palme|Olof Palme]] je ubijen u atentatu [[1986.]]

=== Novija povijest ===

Nedovoljna kontrola financijskih zajmova, međunarodna [[Recesija|recesija]] te promjena politike zapošljavanja rezultirala je financijskom [[Kriza|krizom]] u Švedskoj u ranim 1990-ima. Tijekom tog razdoblja Švedski [[BDP|BDP]] je pretrpio pad od 5%. Tijekom krize je zabilježen pad ukupne zaposlenosti od gotovo 10%. 
Kao odgovor na krizu vlada je uvela mjere rezanja troškova te provela niz reformi s ciljem povećanja Švedske [[konkurentnost]]i. Neke od mjera su bile smanjenje socijalnih davanja te [[Privatizacija|privatizacija]] javnih usluga i dobara. Veći dio političke scene u zemlji je promovirao članstvo u [[EU|Europskoj uniji]] te je na [[referendum]]u [[14. kolovoza|14. kolovoza]] [[1994.]] prevagnuo broj glasova za ulazak u Uniju s 52% za i 48% protiv. Švedska je postala službenom članicom Europske unije [[1. siječnja|1. siječnja]] [[1995.]]
Švedska nije članica [[NATO|NATO-a]] te je ostala vojno nepristrana iako sudjeluje u nekim međunarodnim vojnim vježbama te brojnim mirovnim operacijama na [[Kosovo|Kosovu]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Cipar|Cipru]] te [[Afganistan]]u. Švedska ima razvijenu vojnu industriju te je značajan izvoznik oružja koje među ostalim koriste i američke snage u [[Irak]]u.



==Bilješke==
{{izvori|30em}}

==Izvori==

==Poveznice==
{{commonscat|History of Sweden}}
* [[Popis švedskih vladara]]
* [[Povijesne švedske pokrajine u Finskoj]]

==Vanjske poveznice==

{{Povijest Europe}}

[[Kategorija:Povijest Švedske| ]]