Pravda (umjetnost)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Pravda, s razboritošću, jakošću i umjerenošću jedna od četiri glavne vrline (kreposti). U Platonovoj uzornoj državi upravo pravda upravlja djelatnostima građana, i društvenim i pojedinačnim, i temelj je skladnu djelovanju drugih triju vrlina (Država 4, 427 i dalje). Zato su renesansni humanisti pretvorili Pravdu u njihovu vodilju, pa se kao takva često i prikazuje. Lik se Pravde vrlo često vidi na javnim zgradama povezanima sa zakonom. Mač je znak njene moći. Vaga, koja potječe iz rimskoga doba, označuje nepristranost, kao i povez preko očiju, koji pak nije stariji od 16. st. (Drugdje u renesansnoj alegoriji svezane oči znače upravo odsutnost suda, kao u slučaju Kupidona, Fortune i Neznanja - jer je u antici Pravda bila poznata po bistru oku.) Kad se prikazuje među krepostima za Posljednjega suda, pravda može imati po jednog anđela na svakoj zdjelici svoje tezulje, pa jedan kruni pravednika dok drugi glavu rubi grešniku. Od 17.st. umjesto vage može imati fasces, rimski simbol vlasti. Drugi su joj, ne tako česti, atributi kugla (jer vlada svijetom), risaći trokut, šestar i druge mjerne sprave, te lav (po jednoj tradiciji, Djevica, zodijački znak između Vage i Lava, personificira Pravdu). Pravda može grliti Mir (s golubom), na temelju Psalma (85, 11): Iustitia et pax oscultatae sunt 'Pravica i mir poljubiše se' [Katančićev prijevod]. Pravda može spašavati nevinost kojoj prijete divlje zvijeri što predstavljaju poroke. Trgovkinja koja naginje vagu označuje izopačenost pravde, a žalac je i protiv nepoštenih prodavača. Njena pratilja koja izažima mlijeko iz grudi jest Dobrostivost, koja valja da ublaži Pravdu. Pravda vlada Srebrnim vijekom.