Predodređenje

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Predodređenje ili latinizam predestinacija (lat.praedestinatio) je učenje po kome su sva događanja unaprijed predodređena sudbinom ili Božjom voljom. Predodređenost ne isključuje potpuno slobodnu volju i slobodu djelovanja, već ih samo ograničava i podređuje Božjoj volji i Božjoj milosti.

Predodređenje u kršćanstvu[uredi VE | uredi]

Predodređenje u kršćansko-teološkom smislu je Božja odluka po kojoj su neki ljudi unaprijed određeni za spasenje.

Učenje o predodređenju koje ne ovisi od ljudske slobodne volje nego od Božje milosti razvio je sveti Augustin u raspravi sa Pelagijem kao posiljedicu svoga učenja o istočnom grijehu. Kasnije je u katoličkoj crkvi ovo učenje odbačeno, odnosno potisnuo ga je rimski semi-pelagijanizam [1]. Calvin je učenje o predodređenosti prihvatio kao dogmu i uveo u reformiranu crkvu. Danas ono u protestantizmu, a posebno kalvinizma, predstavlja jednu od dominantnih tema.

Predodređenje u islamu[uredi VE | uredi]

U islamu, vjerovanje u predodređenost (kader) podrazumijeva da je sveznajući Bog (Alah) odredio sve što će se dogoditi. On je stvorio stvorenja prema svome praiskonskom znanju i mudrosti. Njemu je sve poznato i to je zapisano u "Levhimahfuzu". Alah je htio da stvorenja postoje i on ih je stvorio i ništa se ne događa niti postoji bez njegove volje i stvaranja.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Filozofijski rječnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.