Pronijeva kočnica
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f9/Prony_brake.svg/300px-Prony_brake.svg.png)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8e/Winnipeg_Tractor_Contests_1910._Prony_Brake_Dynamometers.jpg/300px-Winnipeg_Tractor_Contests_1910._Prony_Brake_Dynamometers.jpg)
Pronijeva kočnica ili dinamometrička kočnica je jednostavan uređaj ili mjerni instrument za kočenje kojim se mjeri zakretni moment stroja. Izmislio ju je francuski matematičar i inženjer Gaspard de Prony 1821. da bi mogao ocijeniti svojstva strojeva i motora.
gdje je: P - snaga na vratilu kočnice (W), T - sila trenja (N), r - polumjer vratila (m), n - broj okretaja vratila (okr/s). Iz sume momenata s obzirom na središte vrtnje proizlazi:
gdje je: F - sila na kraku kočnice (N), l - duljina kraka kočnice (m). Rješavanjem gornja dva izraza slijedi izraz za snagu:
Iz ovoga izraza dobije se pojednostavljeni izraz s prikladnijim veličinama:
gdje je: P - snaga na vratilu kočnice u kW. U ovom izrazu se brzina vrtnje n uvrštava u [okr/min]. Ako se odabere l = 0,9549 metara prethodni izraz se svodi na približan izraz:
Sila F preko poluge stvara pritisak na vratilo kočnice te se kao posljedica javlja sila trenja na vratilu (sila kočenja). Sila kočenja stvara moment kočenja. Energija kočenja pretvara se u toplinu koja se odvodi rashladnim sredstvom. Mehaničke kočnice se rijetko danas upotrebljavaju zbog nedovoljne točnosti.[1]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Vježba 10: Kočenje motora, [1][neaktivna poveznica], Tehnički fakultet Rijeka, www.riteh.uniri.hr, 2015.