Propaganda

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Propagandni letak JNA sa pozivom na predaju pri velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku u Dubrovniku
Propagandni letak JNA sa pozivom građanima na pružanje otpora Hrvatskoj vojsci

Propaganda označava sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinaca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići. Pojam "propaganda" se uglavnom koristi u političkom kontekstu, dok se na području ekonomije govori o "oglašavanju".

Riječ propaganda izvela se iz naziva zajednice Sacra congregatio Christiano nomini propaganda koja je 1626. godine osnovana pri Papinskoj kuriji Katoličke crkve sa svrhom širenja katolicizma i reguliranja crkvenih odnosa u nekatoličkim zemljama. Prvi put izvan crkve bilježi ga 14. izdanje Britanske enciklopedije (Encyclopaedia Britannica) 1929. godine.[1]

Kroz monopolizaciju propagande diktatorskim režimima − posebice u Nacional-Socijalizmu, Staljinizmu, Titoizmu i drugim totalitarnim sustavima, pojam propaganda ima vrlo pejorativan karakter. Također, jednostrani prikaz informacija nije neuobičajen ni u demokracijama. Zbog negativne konotacije, pojam je u novije vrijeme zamijenjen engleskim pojmom Public Relations ili Odnosi s javnošću.

Jugokomunistička propaganda (ili propaganda KPJ) oblik je propagande koji je s brojnim dogmama i mitovima promicao neistine u svrhu podržavanja službene državne ideologije komunizma i jugounitarizma.

Propaganda danas[uredi VE | uredi]

EU propaganda[uredi VE | uredi]

Propaganda se i danas koristi u brojne političke svrhe, kao što je i npr. ono sa čime se danas suočavamo, a to je propaganda Europske unije. Jedan od novijih primjera su promotivni spotovi koji se emitiraju u marketinškom prostoru hrvatskih televizija.

Na ovom modernom primjeru i na onome što on propagira možemo shvatiti bit propagande. Promotivni spotovi za zadatak imaju upoznati građane Republike Hrvatske sa prednostima Europske unije na način da prikazuju nekoga tko je euroskeptik sa naizgled vrlo jakim argumentom i njegovog poznanika koji bolje "razumije" bit Europske unije te tako pobija taj naizgled vrlo jak anti-EU argument.

Primjer EU propagande u Hrvatskoj na neki način su i zastave EU, koje, postavljene na sve važnije hrvatske državne institucije imaju za zadatak u građanima te republike poručiti da je sve već spremno i da je RH već gotovo sigurno postala dijelom te institucije.

Također, propagandom se utječe i na djecu, jer su oni najranjiviji i najlakovjerniji dio bilo kojeg društva, pa tako u Hrvatskoj postoje i određene EU informativne i kreativne radionice koje za zadatak imaju približiti Europsku uniju djeci.

Hrvatska, naravno, nije jedini primjer EU propagande. Kada su Irci odbili Lisabonski ugovor na referendumu, EU uložila je milijune eura u "promotivne letke" i "edukacijski program" u kojima je Ircima na suptilan način bilo poručivano da bi se trebali složiti sa ugovorom.

Marketing[uredi VE | uredi]

Propaganda je i dio marketinga, te predstavlja oblik komunikacije kojom se prenosi informacija putem medija. Neki oblici propagande nas informiraju, nagovaraju ili zabavljaju, neki drugi su dosadni pa čak i uvredljivi. Ona prožima naše živote da bi privukla pažnju različite publike.

Pojedinci i organizacije primjenjuju je radi promicanja proizvoda, usluga, ideja, predodžbi, spornih pitanja, ljudi i općenito svega što oglašivač želi objaviti i podupirati. Koristi se da bi organizacije potaknule potražnju, ublažile utjecaj konkurentske propagande, potaknule prodajno osoblje da bude učinkovitije, povećale namjenu proizvoda te podsjetile i uvjerile kupce o proizvodu.

Zbog toga što je jako fleksibilna, propaganda nudi mogućnost dosezanja ekstremno velike ciljane skupine, ali može biti usmjerena i na mali, precizno određeni segment populacije.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Citati iz reklama