Radna memorija

Izvor: Wikipedija

Radna memorija kod računalskih sustav je onaj dio RAMa koji je dostupan sustavu za obavljanje korisnog rada, tj. onaj dio koji je dostupan korisniku u kojem se mogu kratkoročno spremati i obrađivati podatci i u kojem se mogu smjestiti programi i to je obično izrađeno koristeći nekakvo sklopovlje.[1] Radna memorija također je sustavni koncept u kojem neki sustav drži podatke ili informacije koje se trenutno obrađuju i sinonim je za kratkoročnu memoriju koje se obično koristi u opisivanju rada ljudskog mozga.[2]

Vrela[uredi | uredi kôd]

  1. http://www.sigchi.org/chi96/proceedings/doctoral/Byrne/mdb_txt.htmInačica izvorne stranice arhivirana 9. rujna 2015. Računalska teorija radne memorije (doktorska disertacija na engleskom jeziku)
  2. Cowan, Nelson. 2008. What are the differences between long-term, short-term, and working memory?. Prog Brain Res. 169 (169): 323–338. doi:10.1016/S0079-6123(07)00020-9. PMC 2657600. PMID 18394484