Razgovor o dodatku:Popis športaša

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o stranici Dodatak:Popis športaša.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

Zar nismo rekli da ćemo upotrebljavati naziv Sport (kao što svi govore u Hrvatskoj, bar 95%), a ne Šport? Damirux 14:30, 11. ožujka 2006. (CET)[odgovori]

Damiruxe, naziv "šport" nije pogrješan. Dat ću ti referencu na literaturu; štoviše, čak smatraju "sport" krivim izrazom.
Ali, ako je netko otvorio stranicu i kategoriju sa nazivom "sport", ne mijenjamo ju (iako se ne slažem sa nazivom "sport", ali poštivam pravila igre, pa ne diram). Pak, ako je netko otvorio članak/kategoriju sa nazivom "šport", ne mijenjajmo to. Poštivajmo i to. Prepravljanjem svih "šport" u "sport" sugeriraš da je samo "sport" ispravan oblik, iako ljudi govore i "šport" (a i preporučeni je oblik). Usput, ova raspravica je za razgovor na Pravopisnim pitanjima. Stoj nam dobro, Kubura 11:35, 14. ožujka 2006. (CET)[odgovori]

I ja se slažem sa ovim. Ako smo dogovorili da nećemo ispravljati "podaci" i podatci" nego ostaviti obje inačice, ne vidim razloga da "popravljamo" "šport" u "sport" igdje osim u naslovima i imenima kategorija. --Sombrero 12:01, 14. ožujka 2006. (CET)[odgovori]

Ne mijenjati "šport" u naslovima i imenima kategorija. Evo, neću vam prepravljati "sport", iako nije preporučeno pravopisno rješenje, nego "šport". Ali uskoro ćemo sve više upadati u situacije gdje će još biti dvojnostî (moguće i trojnostî) nazivâ, gramatično/pravopisno dopuštenih, a koje bi primjerice, mogle odražavati hrvatske regionalne različitosti. I sad davati prednost jednoj inačici na račun drugih... Kubura 14:03, 14. ožujka 2006. (CET)[odgovori]

Kubura, sport vs šport smo odavno raspravili i "sport" je skoro jednoglasno usvojen. I naravno da moramo dati prednost jednoj inačici inače radimo kaos. A "šport" u naslovima i imenima kategorija smo već sve promijenili. Ako je i ostala koja stranica, to ćemo već srediti. Takav je dogovor postignut odavno. --Sombrero 14:19, 14. ožujka 2006. (CET)[odgovori]

Popis web stranica koji govore u prilog tome da se upotrebaljava naziv SPORT, a ne ŠPORT:

itd...itd...

Ukratko upišete li u Google Šport dobit ćete priblizno 930.000 stranica na hrvatskom za šport, a dok upišete Sport (naravno uključite samo hrvatsku pretragu) 6.770.000 stranica na hrvatskom za sport. Damirux 15:16, 11. ožujka 2006. (CET)[odgovori]

Dobro, čestina pojedine inačice zapravo nije važna. Napravio sam mali pokus: upisao sam u google "s nikim" i zatim "ni s(a) kim". Pogodite koji je uvjerljivo pobijedio! Ali bez obzira na to, i meni se čini da je "šport" uletio nekako bez prave potrebe. Ne znam razloge, nisam stručnjak. Ipak, i ja sam za "sport". --Zmaj 20:41, 11. ožujka 2006. (CET)ž[odgovori]

1. Rezultati pretraživanja na Google-u govore koliko je ukupno riječi u domenskom prostoru .hr ili obilježenih kao stranice „hrvatski jezik“ zabilježila navedena tražilica, ali taj popis obuhvaća i riječi hrvatskog razgovornog jezika i hrvatskog književnog (standardnog) jezika.

Primjerice, kad upišem riječ „ponovo“, dobijem 740.000 pojavnica, a kod riječi „ponovno“ dobio sam 689.000 pojavnica s Google-ovih stranica označenih „hrvatski jezik“. Iz toga bi se mogao izvući zaključak da se radi o dvostrukostima, jer, eto, govornici hrvatskog jezika podjednako upotrebljavaju riječ „ponovo“ i riječ „ponovno“. Na žalost, to samo ukazuje kako govornici hrvatskog jezika ne mare za svoj jezik, da na mrežu stavljaju kako tekstove pisane književnim, tako i tekstove pisane neknjiževnim jezikom. Naime, prilog „ponovno“ nastao je od 3. osobe jednine pridjeva koji u sva tri roda glasi: „ponovan“, „ponovna“, „ponovno“, a riječ „ponovo“ zapravo ne znači ništa, nastala je ispuštanjem slova „n“. Broj pojavnica na Google-u ništa ne govori o trendu. Da je postojala tražilica (i internet) 1990., vjerojatno uopće ne bi pronašla riječ „šport“ na stranicama označenim kao „hrvatski jezik“, tako da riječ „šport“ ima uzlaznu putanju, a riječ „sport“ silaznu.

2. Hrvatski književni (standardni) jezik nije isto što i hrvatski razgovorni jezik. Na početku standardizacije kao njegov temelj nije uzeto samo istočnohercegovačko štokavsko narodno narječje, već se temelji zapravo na 5 različitih stožera (od kojih je jedan bio jezik hrvatskih Srba), a svaki korisnik standarda trebao bi naučiti njegova pravila, a ne ga poistovjećivati s razgovornim jezikom, posebno ako je štokavac. Za razliku od načina na koji je standardiziran Hrvatski standardni jezik – Srpski standard nastao je na načelu „piši kako govoriš“ (što je deriviralo fraze „kako ćemo – lako ćemo“, „važno je da se razumijemo“ i sl.) i stalno se mijenja tako da razgovorni jezik stalno postaje standardom, zapravo i nema razlike između standarda i razgovornog jezika.

3. Na ovom sjedištu stoji da se na stranicama hr.wikipedia koristi hrvatski standardni, a ne hrvatski razgovorni jezik, tako da bi u slučaju da pravopisi dopuštaju dvojnosti, bilo bolje uzeti onu riječ koja je u duhu hrvatskog jezika kad se slobodno razvijao, a ne onu koja je postala dominantna u razgovornom jeziku u razdoblju između 1950. i 1990., kad je hrvatski jezik posrbljivan sustavno i dosljedno.

4. Oni govornici hrvatskog jezika koji smatraju da nije važno kako nešto govorimo i pišemo, da je važno samo da se razumijemo, oni koji smatraju da nema razlike između književnog i razgovornog jezika, bilo bi dobro da pomognu kolegama na sh.wikipedia.org, jer je upravo na tom sjedištu takva jezična politika.

5. Do početka 50-ih godina 20. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj koristila se isključivo riječ „šport“, a onda je političkim dekretom odlučeno da se radi posrbljivanja hrvatskog jezika riječ „šport“ ima protjerati iz javnih medija. Nekoliko novinara se opiralo, dobili su zatvorske kazne temeljem „verbalnog delikta“, pa je taj prijepor veoma efikasno riješen – više nitko javno nije koristio riječ „šport“.

6. Ovo pod 5. saznao sam sredinom 90-ih, do tada sam znao jedino za riječ „sport“ u hrvatskom, a kako ljudi uče dok su živi, kako mi je stalo njegovati vlastiti jezik, kako se ne stidim biti patriot na isti način kao što su to, primjerice, Francuzi, rado ću promijeniti svoje navike i usvojiti u standardnom jeziku izričaj koji će prinositi njegovoj ljepoti. Naravno, u razgovornom jeziku dopustit ću si i „sport“ i „hiljade“, „gumb“, „kompjutor“ itd., ali ću razlikovati standardni od razgovornog jezika. Josip65 18:30, 14. ožujka 2006. (CET)[odgovori]

bivši ?![uredi kôd]

mislite li da je u ovom popisu bespotrebno stavljati pridjev "bivši" ?! A nasuprot tome, ne bi bilo loše s obzirom na širinu sportaša staviti državu (npr. brazilski nogometaš) ?!--Jure Grm 23:19, 25. rujan 2007. (CEST)

Država može, a to tko je bivši a tko nije mislim da nam nije nešta bitno, mada ne smeta. --Th dalibor 15:08, 29. rujan 2007. (CEST)

da ali za neke piše bivši, a za neke ne, a odavno su bivši, zato mislim da je ovo bivši suvišno i unosi zabunu --Jure Grm 15:22, 29. rujan 2007. (CEST)

ma znam, moram nać vremena to sredit. bude to ok --Th dalibor 12:17, 30. rujan 2007. (CEST)

Preambiciozna stranica[uredi kôd]

Dodamo li ovdje sve sportaše, srušit ćemo server. Nije li ovaj popis malkice preambiciozan? --Argo Navis (razgovor) 21:14, 14. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]