Razgovor sa suradnikom:Anton Keckarov

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija

Reci iz kojega ste razloga došli na hrvatsku i englesku wikipediju, uništavati tekstove, širiti neistine i prekrajati povijest naroda koje ne priznajete i ne volite. –Jedino što radite na hrWiki su Makedonci i Mkedonija koji vam smetaju i stavno su vam na piku. –Meni nemojte prodavati svoju propagandu. -Što hoćete, od hrWiki napraviti poligon za širenje neistine i mržnji prema Makedoncima? To vam je jedini cilj, i drugo vas ništa ne zanima. Ako vam je to jedini cilj, bolje da idete ća .--Zeljko 11:37, 23. svibnja 2006. (CEST)[odgovori]

Hm... Zeljko je malo pretjerao. Radije prvo pogledajmo argumente, a onda se mozete gadjati jajima. Moze?

Naravno! Ja i to želim - da vidimo tko kakvi argumenata ima. O svakom konkratnom rećenicu. Pozdrav, --Anton Keckarov 16:43, 24. svibnja 2006. (CEST)[odgovori]

O porjeklom Keckarova oni koji znaju čitati pogledati ovdje i ovdje. Onda biće jasnije jeli moguće Anton da širi mržnji prema Makedoncima.--AleksandarP 16:41, 2. lipnja 2006. (CEST)[odgovori]

Поздрав[uredi kôd]

Здравейте, Атноне и Александре!

Честит 24 май! Виждам, че полагате немалко усилия за повече обективност при представянето на българското минало. За съжаление, въпреки че разбирам хърватски, но не мога да пиша, така че едва ли ще мога да бъда полезен с нещо. Все пак, не се впечатлявайте особено, когато видите, че дял от днешните хървати са доста повляни от сърбо-македонстичната пропаганда. Нали и нас се опитваха да ни научат да гледаме на света през очите на Москва, какво да мислим за тях, които бяха в една държава със столица Белград.

Тъй като изглежда, че историческите аналогии, както навсякъде, работят и тук, опитайте се да се докоснете до антентично хърватското, да им припомните нашата обща взаимност, преди хватката на Сърбия да бъде доминираща в нашите взаимоотношения. Върнете се към хърватското влияние сред българските католици, към Дубровник, към това, което са направили за българския народ хърватски просветители и духовници като Петър Солинат /Софийски епископ/, Йосип Щросмайер /"Български народни песни" на Миладиновци и т.н./, към приноса за Хърватия на български католически родове като Пеячевичи. Към хърватски учени като В. Ягич. Към Стйепан Радич, към сътрудничеството на ВМРО с борците за хърватска свобода и признанието от тяхна страна, че до 40-те години на ХХ век македонец и българин са еднозначни понятия. Само като идея - вижте две от книжките на македонския българин Коста Църнушанов "Македония в хърватско-българските отношения през вековете" /София 1991/ и още една, която нямам под ръка, но беше посветена на хърватските признания за българския характер на Македония в миналото. Поздрав, Иван Симеонов

Blagodarja za pozdrava i za savetite. Ne mislja obache che diskusijata trjabva da nadhvarlja konteksta na konkretnite statii. Njakoi tochno tova zelajat. Da postavjat diskusijata v ramkite na sobstvenite im razbiranija i da obvinajvat drugite v propaganda. Neka da vidim kak shte se razvie spora i dali izobshto shte ima opit za njakakvi argumenti po sashtestvo.--Anton Keckarov 16:43, 24. svibnja 2006. (CEST)[odgovori]

Antone, što da ti ja odgovorim... vi i Makedonci ste mi isti... hoću reći nemam ništa protiv nijednih ni drugih... konzultiraj se sa nekim od admina, ja ne odlučujem ni o čemu. Možda se može napraviti kakva stranica ili šta... eto pitaj Andreja. želim ti svako dobro. --Zeljko 19:00, 24. svibnja 2006. (CEST)[odgovori]

Поздрав[uredi kôd]

Sigurno da su postojale veze među njima, i moguće da su imena istog porijekla, ali etnička srodnost nije. Evo malo zanimljivog teksta. --Zeljko 16:29, 9. prosinac 2006. (CET)

Slobodno vrati...[uredi kôd]

Učinilo mi se da si podatke s razgovora prebacio na glavni članak... Moja greška ;-))) Kingstone 93 12:15, 18. svibanj 2007. (CEST)

Hvala! U međuvremenu sam video jednu "referencu" u tekstu clanka - 2006. Tamo ima jedna procjena, koja nije vrlo daleko od ova koja je meni zanimljala. :)--Anton Keckarov 12:25, 18. svibanj 2007. (CEST)