Režnjaci

Izvor: Wikipedija
Režnjaci
Uhati klobuk Aurelia aurita
Uhati klobuk Aurelia aurita
Sistematika
Carstvo: Animalia
Podcarstvo: Metazoa
Koljeno: Cnidaria
Razred: Scyphozoa
Goette, 1887.
redovi
Coronatae

Semaeostomeae
Rhizostomae

Režnjaci (Scyphozoa) su razred u koljenu žarnjaka (Cnidaria). U razredu je oko 130 vrsta podijeljenih na više rodova. Za većinu solitarno živućih vrsta karakteristične su velike meduze i mali polipi. Razmnožavanje se odvija smjenom generacija (sesilni polipi razmnožavaju se bespolno, pokretne meduze razmnožavaju se spolno).

Anatomija i morfologija[uredi | uredi kôd]

Režnjaci su prozirne životinje građene od želatinoznog tkiva. Na rubu klobuka je vijenac pipaka. U njima se nalaze i osjetila opipa i svjetla. Pipci mogu biti dugi i više metara, a na njima se nalaze žarne stanice. Tijelo odrasle životinje satoji se od 94 do 98% vode. Mogu biti veliki samo par milimetara, ali i imati klobuk promjera i do 2 metra.

Većina obalnih vrsta razvija se iz skifopolipa u skifomeduze, imena koja su dobili od latinskog naziva ovog razreda, Scyphozoa. Polipi, prihvaćeni za dno (bentos), razvijaju se u stupić s čijeg vrha se odvajaju (strobilacija) sićušne larve koje se razvijaju u meduze.

Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]

Većina vrsta režnjaka živi u blizini obala, jer za razvoj polipa treba odgovarajući supstrat. No, postoje i vrste koje žive na otvorenom moru gdje se i razmnožavaju, ne tvoreći uopće generaciju polipa.

Način života[uredi | uredi kôd]

Većina vrsta u generaciji meduza su plankton (u toj skupini ubraja ih se u najkrupnije životinje) i mesojedi, i hvataju plijen lovkama. No ima i vrsta koje provode veći dio života na dnu toplih mora, blago pulsirajući gore-dolje, ovisne o hrani koju dobivaju od simbiotskih fotosintetizirajućih algi (primjer: Cassiopeia xamachana).

Iako se mogu, uz pomoć stiskanja i opuštanja klobuka i aktivno kretati, to je vrlo ograničeno. Ne mogu plivati suprotno stuji vode, i često ih se, nakon oluja, može naći naplavljene na obali. No, i kod naplavljenih meduza potreban je oprez, jer su im žarne stanice još dugo aktivne. Jedan od najotrovnijih žarnjaka (Cnidaria) uopće je vrsta morska osa (Chironex fleckeri), poznata i pod imenom australska četvrtasta meduza.

Sistematika[uredi | uredi kôd]

Razvoj režnjaka od polipa do meduze

Prema popdacim,a objavljenim 2012 godine razred se dijeli na tri reda[1]:

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Hrvatska opća enciklopedija, izdavač Leksikografski zavod Miroslav Krleža, ISBN 953-6036-29-0
  • Životinje, Velika ilustrirana enciklopedija, izdavač Mozaik knjiga, ISBN 953-196-088-7

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Režnjaci
Wikivrste imaju podatke o taksonu Režnjacima