Prijeđi na sadržaj

Red bijelog orla

Izvor: Wikipedija
Red bijelog orla
Osnovne informacije
Država Srbija
Dodjeljuje se za
(zasluge)
mirodobne i ratne zasluge i zasluge u službi, hrabrost na bojnome polju
Dodjeljuje se
(nositelji)
civili i vojno osoblje (časnici)
Statistike
Datum osnutka 23. siječnja 1883.
Istaknuti nositelji Dmitrij Medvedev

Vrpca Reda bijelog orla za ratne zasluge

Red bijelog orla osnovao je srpski kralj Milan I. 23. siječnja 1883. zajedno s Redom svetog Save. Bijeli orao na odlikovanju označavaju ponovno oživljavanje simbola Srbije, a orao je, kao simbol, uzet od bizantskih careva. Petar I. Karađorđević kada je došao na vlast u Srbiji, nastavio je dodjeljivati Red bijelog orla, no na poleđini odlikovanja nisu se nalazili inicijali Milana I. Obrenovića već godina osnutka Srpske kraljevine. Red je imao odjeljak za ratne zasluge, s mačevima koji su prekriženi između krune i orlove glave. Odjeljak za ratne zasluge osnovan je 1915., a dodjeljivan je za vidljive znakove hrabrosti časnika na bojnome polju. Red je organiziran u pet stupnjeva i dodjeljivan je srpskim građanima i stranim državljanima, za mirodobne i ratne zasluge ili službu proglasom jugoslavenske krune. Između 1883. i 1898. ovaj red je bio najviše odlikovanje u Srbiji; 1898. Kraljevski red Miloša Velikog nalazio se ispred ovog odlikovanja, a 1904. Kraljevski orden Karađorđeve zvijezde postao je najviše odlikovanje. Odlikovanje dodjeljuje kruna. Među posljednjim odlikovanima nalazi se veliki meštar reda svetog Ivana (Fr. Angelo de Moiana da Cologna), a posmrtno je dodijeljeno i trojici članova Kraljevskoga vijeća. Red je ukinut 1945., no odjeljak za ratne zasluge je i dalje imao status odlikovanja u SFRJ.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]