Mirisavi ruj
| Mirisavi ruj | |
|---|---|
 Mirisavi ruj | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Anacardiaceae |
| Rod: | Rhus |
| Vrsta: | R. coriaria |
| Dvojno ime | |
| Rhus coriaria L. | |
| Baze podataka | |
Mirisavi ruj (grozdasti ruj, rujevina grozdasta, kiseli ruj, jelenji rog, lat. Rhus coriaria) listopadni grm ili manje stablo iz porodice (rujevke) Anacardiaceae. Domovina mu je velik dio južne Europe i jugozapadne i srednje Azije, a na otoke Madeira je naknadno uvezen.
Opis[uredi | uredi kôd]
Mirisavi ruj je znatno manji od kiselog ruja, naraste tek od jednog do tri metra visine. Korijenov sustav je veoma razgranat i površinski, a u prirodi, raste po šikarama, razmnožava se sjemenkama. Listovi su neparno perasti, pupovi gusto prekriveni svijetlosmeđim dlačicama, cvjetovi dvospolni. Cvate u lipnju i srpnju. Plodovi su mu crvenosmeđe koštunice sa sitnim crnim sjemenom. Od plodova, koji se beru prije nego što sazriju, radi se sok i pije kao limunada, ili se koriste u mješavini začina nakon što se isušće i samelju.
Od mirisavog ruja dobivaju se i boje, crna od listova i izboja, crvena od korijena i plodova i žuta od kore. List se koristi i za aromatiziranje duhana.[1]
