Sapun drvo
| Sapun drvo | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Sapindaceae |
| Rod: | Sapindus |
| Vrsta: | S. saponaria |
| Dvojno ime | |
| Sapindus saponaria L. | |
| Baze podataka | |
Sapun drvo (lat. Sapindus saponaria), vrsta je stabla iz porodice sapindovki. Tipska je vrsta roda Sapindus. Prirodno je rasprostranjena od južne Floride preko Kariba i Srednje Amerike do Južne Amerike, a unesena je i uzgajana u tropskim područjima Afrike i Azije.[1]
Hrvatski naziv sapun drvo, kao i latinski epitet saponaria, odnose se na plodove bogate saponinima, koji se u vodi pjene i mogu se rabiti kao prirodna zamjena za sapun. Ime roda Sapindus povezuje se s izrazom sapo indicus, “indijski sapun”.
Sapindus saponaria je listopadno ili polulistopadno stablo, obično visoko 3–17 m, katkad do 20 ili više metara. Deblo može doseći oko 18 cm u promjeru, a kora je sivkastosmeđa do crnkastosmeđa. Mlade grane su zelene i gole ili slabo dlakave. Stabljike mogu biti izbrazdane.[2]
Listovi su naizmjenični, perasto sastavljeni, dugi 10–30 cm, katkad i dulji. Peteljka i lisna os mogu biti okriljene ili bez krila, žljebaste i gole do sitno dlakave. Liske su u 5–10, odnosno 5–8 parova, obično gotovo nasuprotne, na kratkim peteljčicama. Plojke su usko eliptično-lancetaste, duguljaste ili blago srpaste, duge 5–15 cm, katkad do 20 cm, i široke 2–5 cm, rjeđe do 7 cm. Cjelovita su ruba, tanke papiraste do nešto kožaste, sjajne s gornje strane, gole ili gotovo gole. Baza im je klinasta i često malo nesimetrična, a vrh šiljast do kratko ili dugo ušiljen.[2]
Cvatovi su vršne metlice, obično duge 15–25 cm, čunjasta oblika. Ogranci cvata i cvjetne stapke gusto su sitno dlakavi do pustenasti. Cvjetovi su mali, bijeli, pravilni. Cvjetne stapke vrlo su kratke, oko 0,5–1,5 mm. Lapovi su okruglasti do eliptični, sitno dlakavi i trepavičasti, dugi oko 2–3 mm. Latica je pet, sitnih, lancetastih do eliptičnih, dugih oko 1,2–2,5 mm, često suženih u dugi nokat; pri bazi s unutarnje strane mogu imati uškaste ljuske ili rudimentarne ljuske nastale uvijanjem latice. Disk je mesnat, čašast do raširen, gol, često s osam spljoštenih režnjeva.[2]
Prašnika je osam i izviruju iz cvijeta. Prašničke niti su duge oko 3–3,5 mm, u donjoj polovici gusto dlakave. Plodnica je jajasta, trorežnjevita i gola.[2]
Plod je koštuničav, sastavljen od 1–3 kokusa. Zreli plodni dijelovi su kuglasti, sjajni, glatki, smeđi, žuti ili narančasti, promjera oko 1,5–2,5 cm, pri sušenju često potamne do crne boje. Površina može biti glatka i katkad sitno lenticelasta. Sjemenka je kuglasta, crna, sjajna, promjera oko 1,2 cm, s debelom sjemenom lupinom i linearnim hilumom.[2]
Vrsta cvjeta u proljeće, a plodovi dozrijevaju od ljeta do jeseni. Prirodno je rasprostranjena od južne Floride preko Kariba i Srednje Amerike do Južne Amerike, sve do Argentine. Uvedena je i uzgajana u tropskim područjima Afrike i Azije.[2]
Plodovi sadrže mnogo saponina, pa se rabe kao prirodna zamjena za sapun. Zbog toga je vrsta poznata kao sapunsko drvo ili sapunski oraščić. U vodi se mesnati dio ploda pjeni, a koristio se za pranje tkanina i drugih predmeta. U Panami se vrsta među sapindovkama lako prepoznaje po drvenastom habitusu, perastim listovima i nepucajućim dvorežnjevitim ili trorežnjevitim plodovima. [2]
S. saponaria, stablo
S. saponaria, Distrito Federal, Brazil.
S. saponaria, plodovi.
sapunska otopina od plodova.
S. saponaria, plodovi.
S. saponaria, listovi.
.jpg)
.jpg)
- Sapindus saponaria subsp. jardinianus (F.Br.) A.R.Franck
- Sapindus saponaria subsp. saponaria
Homotipski:
- Sapindus alatus Salisb. in Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 280 (1796), nom. illeg. superfl.
- Sapindus saponaria f. genuinus Radlk. in C.F.P.von Martius & auct. suc. (eds.), Fl. Bras. 13(3): 517 (1900), not validly publ.