Antili
Antili | |
|---|---|
| Otočje | |
 | |
.png) Politička podjela otočja | |
| Etimologija | Antilija |
| Položaj | |
| Koordinate | 20°N 70°W / 20°N 70°W |
| More | Karipsko more |
 Položaj otočja u Karipskom moru | |
Antili su karipsko otočje omeđeno Karipskim morem na jugu i zapadu, Meksičkim zaljevom na sjeverozapadu i Atlantskim oceanom na sjeveru i istoku.
Antilski otoci podijeljeni su u dvije manje skupine: Velike Antile i Male Antile. Veliki Antili uključuju Kajmanske otoke i veće otoke Kubu, Hispaniolu (podijeljenu na Dominikansku Republiku i Haiti) te otoke Navassu, Jamajku i Portoriko. Mali Antili obuhvaćaju sjeverne Zavjetrinske otoke i jugoistočne Privjetrinske otoke, kao i Zavjetrinske Antile sjeverno od Venezuele.
Lukajsko otočje (koje se sastoji od Bahama i otoka Turks i Caicos), iako je dio Zapadne Indije, općenito se ne ubraja među Antilske otoke.[1]
Geografski, Antilski otoci se općenito smatraju podregijom Sjeverne Amerike. Kulturno gledano, Kuba, Dominikanska Republika i Portoriko - a ponekad i cijeli Antili - uključeni su u Latinsku Ameriku, iako neki izvori umjesto toga koriste izraz "Latinska Amerika i Karibi".[2]
Što se tiče geologije, Veliki Antili su uglavnom sastavljeni od kontinentalnih stijena nakupljenih na Sjevernoameričkoj ploči relativnim pomicanjem Karipske ploče. Mali Antili su uglavnom mladi vulkanski otoci nastali subdukcijskom zonom Malih Antila.
Riječ Antili nastala je u razdoblju prije europske kolonizacije Amerike, a Antilija je bila jedna od onih tajanstvenih zemalja koje su se pojavljivale na srednjovjekovnim zemljovidima, ponekad kao otočje, ponekad kao kontinuirano kopno većeg ili manjeg opsega, s promjenom položaja usred oceana između Kanarskih otoka i Indije.[3]
Nakon dolaska ekspedicije Kristofora Kolumba 1492. godine u ono što je kasnije nazvano Zapadna Indija, europske sile shvatile su da raspršena područja čine prostrano otočje u Karipskom moru i Meksičkom zaljevu. Antili su nazivani raznim imenima prije nego što je njihovo današnje ime postalo uobičajeno. Rani španjolski posjetitelji nazivali su ih Privjetrinskim otocima (danas pojam ima užu definiciju). Britanci u 18. stoljeću nazivali su ih i Prednjim otocima.[4] Nakon toga, izraz Antili postao je uobičajen za otočje, a "Antilsko more" postao je uobičajeni alternativni naziv za Karipsko more u raznim europskim jezicima.
Podrobniji članak o temi: Veliki Antili
Podrobniji članak o temi: Zavjetrinski AntiliZavjetrinske Antile čine (otprilike od zapada prema istoku):
ABC-otoci (dio Kraljevine Nizozemske)
- Aruba, konstitutivna država Kraljevine Nizozemske
- Bonaire, dio Karipske Nizozemske (javno tijelo uže Nizozemske)
- Curaçao, konstitutivna država Kraljevine Nizozemske
Savezni teritoriji Venezuele[a]
- Država Nueva Esparta (Venezuela)
Podrobniji članak o temi: Zavjetrinski otoci (Antili)Postoje dvije zemlje i jedanaest teritorija u Zavjetrinskim otocima. Od sjeverozapada prema jugoistoku, glavni otoci su:
- Djevičanski otoci
Angvila (UK)- Sveti Martin
Sveti Bartolomej (Francuska)
Saba (Nizozemska)
Sveti Eustahije (Nizozemska)
Sveti Kristofor i Nevis
Antigva i Barbuda
Montserrat (UK)
Gvadalupa (Francuska)
- Basse-Terre
- Grande-Terre
- La Désirade (zavisnost Gvadeloupe) — doslovno 'željeno', špa. La Deseada[5]
- Îles des Saintes (zavisnost Gvadeloupe)
- Marie-Galante (zavisnost Gvadeloupe)
Podrobniji članak o temi: Privjetrinski otoci (Antili)
Postoje četiri države i jedan teritorij u Privjetrinskim otocima.[6][7][8] Od sjevera prema jugu, to su:
- ↑ Također uključuje Isla de Aves, geografski u Karipskom moru, ali nije dio Zavjetrinskih Antila.
- ↑ Istočno od države Nueva Esparta.
- ↑ Istočno od države Sucre.
- ↑ Some sources, such as Encarta in Spanish, include the Bahamas in the Antilles. Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. listopada 2009. (Wayback Machine) (šp.). Archived 2009-10-31.
- ↑ 85.04.04: The Geophysics and Cultural Aspects of the Greater Antilles. teachersinstitute.yale.edu. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. ožujka 2018. Pristupljeno 21. studenoga 2017.
- ↑ Ovaj članak uključuje prijevod teksta iz jedanaestog izdanja Encyclopædije Britannice, urednik Hugh Chisholm, objavljenog 1911. godine, nakladnik Cambridge University Press, koje je javno dobro.
- ↑ Kitchin, Thomas. 1778. The Present State of the West-Indies: Containing an Accurate Description of What Parts Are Possessed by the Several Powers in Europe. R. Baldwin. London. str. 5. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. veljače 2015. Pristupljeno 30. kolovoza 2013.
- ↑ The American Universal Geography, Jedidiah Morse, 7ed. v1, Charlestown, 1819.
- ↑ Windward Islands. Encyclopædia Britannica.
Niz zapadnoindijskih otoka koja čini južni luk Malih Antila, na istočnom kraju Karipskog mora, između zemljopisne širine 12° i 16° S i dužine 60° i 62° Z. Oni uključuju, od sjevera prema jugu, otoke engleskog govornog područja Svetu Luciju, Svetog Vincenta i Grenadu; i, između Sv. Vincenta i Grenade, lanac od 32 otoka poznat kao Grenadini. Iako su blizu, Trinidad i Tobago (na južnom kraju skupine) i Barbados (samo na istoku) obično se ne smatraju dijelom Zavjetrinskog otočja.
- ↑ Windward Islands. Footprint Travel Guides. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. prosinca 2018. Pristupljeno 23. ožujka 2013.
- ↑ Windward Islands. Encyclopædia Britannica, Inc. Pristupljeno 7. srpnja 2018.
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Antili |