Secret Intelligence Service

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
MI6
Tajna obavještajna služba

Secret Intelligence Service logo.png

Moto: lat. Semper Occultus

(hrv. Uvijek tajni)

Zemlja: Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo
Ustrojen: 1909.
Ravnatelj: Alex Younger
Proračun: 22,6 milijardi kuna (Sve britanske tajne službe)[1]
Zaposleni: 2594 zaposlenika (2016. godina)

Tajna obavještajna služba (eng.: Secret Intelligence Service, SIS) poznatija kao MI6 (eng.: Military Intelligence, Section 6, Vojna obavještajna služba, odjel 6) je obavještajna služba Ujedinjenog Kraljevstva. Naziva se i Tajna služba (eng.:Secret service). MI6 je započeo svoje djelovanje kao obavještajna služba Kraljevske mornarice i Britanske vojske prije pošetka Prvog svjetskog rata. Zadatak MI6 je obavještajno djelovanje i špijunaža u inozemstvu. Sjedište MI6 je u Londonu.

MI6 je dio britanske obavještajne zajednice zajedno sa Sigurnosnom službom MI5 zaduženom za unutarnju sigurnost, Obrambenom obavještajnom službom DI i službom zaduženom za nadzor komunikacija GCHQ.

Povijest[uredi VE | uredi]

Sjedište MI6 u Londonu

Osnivač MI6 je bio sir Francis Walsingham (1532.-1590.). Izgradio je vrlo učinkovit i sofisticirani političko obavještajni sustav, i s time spriječio nekoliko atentata na kraljicu Elizabetu I (1533.-1603.).

Aktivnosti SIS su intenzivirane do kraja Hladnog rata. Vrhunac je bio zapošljavanje dvostrukogagenta Olega Antonoviča Gordiewskog koji je odavao tajne SIS-u tijekom deset godina i nakon njegova otkrića prebjegao u Veliku Britaniju 1985. godine.

Istinski opseg aktivnosti SIS-a u drugoj polovici Hladnog rata ostaje u velikoj mjeri nepoznanica.

Aktivnosti SIS u Hladnom ratu su uključile i niz tajnih političkih djelovanja. Poznata je uloga MI6 pri svrgavanju iranskog premijera Muhamed Mossadeqa, te svrgavanje Patrica Lumumbea u Kongu u godini 1961. godine.

Od godine 1994. aktivnosti SIS-a podliježu nadzoru britanskog parlamenta i parlamentarnom odboru za obavještajne i sigurnosne službe. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je tek 1994. godine službeno priznala postojanje obavještajne i sigurnosne službe, MI6 i MI5. Do tog trenutka britanska vlada nije nikada komentirala rad britanskih tajnih službi koje su zbog djelovanja u tajnosti imale veći prostor djelovanja.

U vrijeme sudskog postupka u slučaju samoubojstva David Kellyja, često se je pojavljivao na britanskoj televiziji. Scarlett je bio zapovjednik Olega Gordiewskija te je organizirao njegov bijeg u 1985. godine.

Od 13. listopada 2005., SIS ima svoje web stranice.

Krajem prosinca 2007. je ruska sigurnosna službu FSB izvijestila, da je MI6 pridobio bivšeg ruskog obavještajaca Vjačeslav Šarkova i dao mu zadatak za nabavu tajnih podataka. Šarkov se međutim dobrovoljno prijavio FSB-u u lipnju 2007. i izdao identitet četvero drugih agenata MI6.

Proračun[uredi VE | uredi]

Sve obavještajne i sigurnosne službe u Ujedinjenom Kraljevstvu dijele zajednički proračun (eng.: Single Intelligence Account), Sigurnosna služba MI5, vanjska obavještajna služba MI6, vojna obavještajna služba DI i GCHQ, služba za nadzor komunikacija.

Zajednički obavještajni proračun za fiskalnu godinu 2014./2015. je iznosio 2,632 milijardi funti ili oko 22,6 milijardi kuna.[1]

Ravnatelji[uredi VE | uredi]

Ravnatelj Razdoblje
Sir Mansfield Smith-Cumming 1909. - 1923.
Admiral Hugh Sinclair 1923. - 1939.
General bojnik Stewart Menzies 1939. - 1952.
Sir John Alexander Sinclair 1953. - 1956.
Sir Richard White 1956. - 1968.
Sir John Ogilvy Rennie 1968. - 1973.
Sir Maurice Oldfield 1973. - 1978.
Sir Dick Franks 1978. - 1982.
Sir Colin Figures 1982. - 1985.
Sir Christopher Curwen 1985. - 1989.
Sir Colin McColl 1989. - 1994.
Sir David Spedding 1994. - 1999.
Sir Richard Dearlove 1999. - 2004.
Sir John Scarlett 2004. - 2009.
Sir John Sawers 2009. - 2014.
Alex Younger 2014. -

Poveznice[uredi VE | uredi]

  • MI5, sigurnosna služba
  • DI, obrambena obavještajna služba
  • GCHQ, služba za nadzor komunikacija
  • SOA, hrvatska sigurnosno-obavještajna služba

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 http://isc.independent.gov.uk/files/2015-2016_ISC_AR.pdf?attredirects=0 A Intelligence and Security Committee of Parliament]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Davies, Philip H.J. (2004). MI6 and the Machinery of Spying London: Frank Cass, ISBN 0-7146-8363-9 (h/b)
  • Davies, Philip H.J. (2005) 'The Machinery of Spying Breaks Down' in Studies in Intelligence Summer 2005 Declassified Edition.
  • Dorril, Stephen (2001) MI6: Fifty Years of Special Operations London: Fourth Estate, ISBN 1-85702-701-9

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]