Prijeđi na sadržaj

Sijera Leone (rijeka)

Izvor: Wikipedija
Sijera Leone
rijeka
Estuarij na Atlantskom oceanu
Položaj
DržaveSijera Leone
NaseljaFreetown
Fizikalne osobine
Duljina40 km
Površina porječja2950 km2
Plovna od – doFreetown
Tok rijeke
IzvorRokel (rijeka)
 • Nad. vis.0 m
Ušćeestuarij
Ulijeva se uAtlantski ocean
PritociPort Loko

Rijeka Sijera Leone je rijeka, kojoj je ušće estuarij (riječno ušće oblikovano poput lijevka) na Atlantskom oceanu u zapadnom Sijera Leonea. Rijeku Sijera Leone čini rijeka Rokel i pritoka rijeke Port Loko. Široka je od 6 do 16 kilometara, a duga oko 40 kilometara. Ovaj estuarij je vrlo važan za pristajanje brodova jer predstavlja najdublju prirodnu luku na afričkom kontinentu. Glavna luka je Pristanište kraljice Elizabethe II i Pepel. U estuariju se nalazi nekoliko otoka: Tasso (najveći), Tombo i Bunce.[1]

Zračna luka Lungi

[uredi | uredi kôd]

Rijeka Sijera Leone razdvaja Freetown kao glavni grad Sijera Leonea i zračnu luku Lungi, koja se nalazi na drugoj strani estuarija, koja se još naziva obala Bullom. Glavni prijevoz od zračne luke do Freetowna su trajekt, helikopter, hovercraft, čamac.

Rušenje Paramountovog helikoptera 2007.

[uredi | uredi kôd]

U lipnju 2007., nakon kvalifikacijskog nogometnog susreta za Afrički kup nacija između Togoa i Sijera Leonea, dogodila se nesreća na helikopteru u vlasništvu Paramount Airlinesa, koji je pao i zapalio se, usmrtivši preko 20 putnika, među kojima je bio i ministar sporta Togoa Richard Attipoe. Nakon toga postoji zabrana korištenja prijevoznika Paramount Airlinesa od strane Europske unije.[2]

Ekologija

[uredi | uredi kôd]

Rijeka Sijera Leone koja je ustvari estuarij površine 2 950 km2, nalazi se na popisu kao Ramsarsko područje (zaštićeno močvarno područje na međunarodnoj razini). Samo područje je uglavnom šuma mangrova, ali ima i šuma slatkovodnih močvara.[3][4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. "Sierra Leone River" britannica.com
  2. Crash in Sierra Leone kills at least 20[neaktivna poveznica], Macon.com, published June 03, 2007.
  3. World Database on Protected Areas: Site InformationArhivirana inačica izvorne stranice od 24. rujna 2008. (Wayback Machine), UN Environment Programme World Conservation Monitoring Centre, 2004.
  4. RAMSAR site information serviceArhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2008. (Wayback Machine), RAMSAR, 2007.