Sitovke
| Sitovke | |
|---|---|
 manji grm, Juncus effusus, gola sita, voli bare i potoke | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Liliopsida |
| Red: | Poales |
| Porodica: | Juncaceae Juss., 1789 |
Sitovke (lat. Juncaceae), biljna porodica od oko četiristotinjak vrsta u osam priznatih rodova iz reda travolike, koja je raširena po svim kontinentima. Svoje ime dobila je po rodu sita (Juncus), od kojih su kod nas poznate zebrasta i gola sita.
Rod sita s 384 vrste voli blizinu vode, kao što su močvare, potoci i bare, ali i da su sunčana. Većina predstavnika su višegodišnje biljke, a tek nekoliko je godišnjih. Od ostalih rodova to su Luzula sa 141 vrstom; Distichia, 4; Juncoides, 2; Marsippospermum 4; Oxychloe 5; Patosia, 1 (Patosia clandestina); i Rostkovia 2.[1]
Biljke ove porodice sadržavaju silicijev dioksid, SiO2,[2] pa nisu dobre za krmivo. Svježa gola sita (Juncus effusus) koja se u Japanu naziva igusa, koristila se za tkanje tatami prostirki, a u srednjovjekovnoj Europi su se s njome prostirali zemljani podovi. Od osušena srčike izrađivale su se siromašne svijeće koje su davale žmirkavu svjetlost.[3]
Rodovi i broj vrsta[uredi | uredi kôd]
- Distichia Nees & Meyen, 3
- Juncus L., 332
- Luzula DC., 123
- Marsippospermum Desv., 4
- Oreojuncus Záv.Drábk. & Kirschner, 2
- Oxychloe Phil., 5
- Patosia Buchenau, 1
- Rostkovia Desv., 2
Foto galerija[uredi | uredi kôd]
izrada tatami prostirki u Japanu
siromašna svijeća od site
