Sjerkovača

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sjerkovača
Najveća dubina 20,5 m
Nadmorska visina 318 m
Najveća širina 0,276 km
Najveća dužina 0,514 km
Vrsta jezera kopovsko jezero
Države BiH

Sjerkovača je kopovsko jezero u BiH. Nalazi se na đurđevičkom ugljenskom bazenu. [1]

Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]

Nalazi se na južnoj granici Površinskog kopa Višća II pored naselja Gornje Višće.[1]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Nastalo je 1982. godine. Nastalo je nasipanjem jalovinskog materijala i pregrađivanjem potočića Sjerkovače[1]

Hidrološke osobine[uredi | uredi kôd]

Zbog pregrađivanja potočića Sjerkovače slivno područje tog potoka je ispunjeno vodom a jezero je nepravilna oblika. Usprkos nasipanju i pregrađivanju još uvijek se prirodno opskrbljuje vodom iz manjih površinskih tokova. Vodostaj dosta varira tijekom godine i ljeti se snizi do 1,5 metara. Jezero gubi vodu poniranjem kroz nasip na sjevernoj strani. Jezero je dugo približno 514 metara u najdužem dijelu pravcem sjever - jug, a najveću širinu 276 metara u pravcu jugozapad - sjeveroistok. Najviša točka jezera je na 318 metara nadmorske visine, a najdonja na 297,5 metra nadmorske visine. Površine je 1,38 hektara.[1]

Geološke osobine[uredi | uredi kôd]

Geološka podloga su laporci i serpentiniti. Obale su nagiba 30°. Sa sjeverne je strane nasip i lokalni put. S južne su strane rekultivirane površine i okolna naselja. [1]

Flora i fauna[uredi | uredi kôd]

Okružuju ga korovske zajednice opisane u Kamberović, J. & Barudanović, S. (2012): Algae and macrophytes of mine pit lakes in the wider area of Tuzla, Bosnia and Herzegovina. Natura Croatica. Vol. 21, No 1: p.101-118. U priobalju je obraslo tercijernom vegetacijom, a sa zapada na nju se nastavlja primarna vegetacija hrastovo-grabovih šuma.

U jezeru su istraživan saprobiološki perifitonske zajednice algi i po tim saprobiološkim istraživanjima je betamezosaprobna statusa kakvoće (II klasa).

Voda je druge klase kvalitete. Prisutne su bakterije fekalne kontaminacije, Escherichia coli, Streptococcus faecalis, Citrobacter sp., Klebsiella sp., Enterobacter sp..

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 (boš.) Baština sjeveroistočne Bosne Jasmina Kamberović: Kopovska jezera Tuzlanskog kantona, str. 229 - 230, 16. ožujka 2017. (pristupljeno 28. lipnja 2019.)