Vidi kôd stranice Sjevernogermanski jezici

[[Datoteka:Nordiska språk.PNG|mini|desno|250px|'''Karta sjevernogermanskih jezika'''<br/>
''Skandinavski jezici:''
{{legenda|#6262ff|Danski}}
{{legenda|#0000ff|Norveški}}
{{legenda|#00009f|Švedski}}
''Otočni jezici:''
{{legenda|#00ff00|Islandski i Ferojski}}
]]

'''Sjevernogermanski jezici''' jedna su od tri osnovne skupine [[Germanski jezici|germanskih]] jezika koji se govore na području Skandinavije i nekim otocima u sjevernom [[Atlantik]]u. Razvili su se iz [[staronordijski jezik|staronordijskog jezika]].  

== Razredba ==
Tradicionalna razredba podrazumjeva dvije skupine sjevernogermanskih jezika podijeljene prema genetskoj srodnosti:<ref>Gooskens 2020., str. 763.</ref>
:# [[istočnoskandinavski jezici]]:
:## [[Danski jezik|danski]]
:## [[Švedski jezik|švedski]]
:# [[zapadnoskandinavski jezici]]:
:## [[Ferojski jezik|ferojski]]
:## [[Islandski jezik|islandski]]
:## [[Norveški jezik|norveški]]
Alternativna podjela tih pet jezika prema povijesnom razvoju, nastala u suvremenije doba, dijeli ih na sljedeće skupine:<ref>Gooskens 2020., str. 763–764.</ref>
:# otočni jezici:
:## islandski
:## ferojski
:# skandinavski jezici:
:## južnoskandinavski: a) danski ([[Dijalekti danskoga jezika|dijalekti danskoga]])
:## sjevernoskandinavski: a) norveški ([[Dijalekti norveškoga jezika|dijalekti norveškoga]]), b) švedski ([[Dijalekti švedskoga jezika|dijalekti švedskoga]])
U toj podjeli, islandska, ferojska i skandinavska skupina smatraju se trima zasebnim [[Dijalekatski kontinuum|dijalekatskim kontinuumima]]. Danski pak tvori zasebnu skupinu unutar skandinavskog kontinuuma zbog izrazite jezične inovativnosti kroz 20. stoljeće kojom se znatno odvojio od norveškog i švedskog.<ref>Gooskens 2020., str. 762–764.</ref>

== Stupanj međusobne razumljivosti ==
Mjerenje stupnja međusobne razumljivosti između mlađih govornika (ispod 25 godina starosti) standardnih skandinavskih jezika koje je proveo [[Nordijski fond kulture]] i [[Nordijsko vijeće ministara]] pokazuje da postoje znatne poteškoće u međusobnoj razumljivosti. Međusobna razumljivost tih jezika tako niti u jednoj kombinaciji ne doseže {{Broj|75|%}}.<ref>{{cite book|last=Kordić|first=Snježana|author-link=Snježana Kordić|editor-last1=Nomachi|editor-first1=Motoki|editor-last2=Kamusella|editor-first2=Tomasz|title=Languages and Nationalism Instead of Empires|publisher=Routledge|pages=168–169|chapter=Ideology Against Language|language=en|chapter-url=https://www.researchgate.net/publication/372202077|chapter-format=PDF|url-status=bot: unknown|location=London|year=2024|doi=10.4324/9781003034025-11|isbn=978-0-367-47191-0|oclc=1390118985|id={{COBISS.SR|id=125229577}}. {{COBISS.SI|id=171014403}}|archive-url=https://web.archive.org/web/20240309191531/https://www.researchgate.net/publication/372202077_Ideology_Against_Language_The_Current_Situation_in_South_Slavic_Countries|archive-date=9. ožujka 2024.|access-date=2024-02-09|quote=Research conducted by the Nordic Culture Fund (Nordiska kulturfonden) and the Nordic Council of Ministers (Nordiska ministerrådet) from 2002 to 2005 with native speakers of Danish, Norwegian and Swedish under the age of twenty-five showed that Copenhagen’s youth understand only 36 percent of spoken Swedish and 41 percent of spoken Norwegian; Oslo’s youth understand 71 percent of spoken Swedish and 65 percent of spoken Danish; Stockholm’s youth understand 55 percent of spoken Norwegian and 34 percent of spoken Danish [...] Since the South Slavic language situation is sometimes compared to the Scandinavian one, it should be noted that the mutual intelligibility between the standard varieties spoken in Bosnia-Herzegovina, Croatia, Montenegro and Serbia is at the highest level, meaning that it is significantly higher than between spoken standard Danish, Norwegian and Swedish.}}</ref> Prema [[Kriterij međusobne razumljivosti|kriteriju međusobne razumljivosti]] je tako moguće zaključiti da se ne radi o jedinstvenom, zajedničkom jeziku tih skandinavskih zemalja, za što bi postotak prema nekim jezikoslovcima trebao biti viši.<ref>{{cite book|last=Casad|first=Eugene H.|title=Dialect intelligibility testing|publisher=Benjamin F. Elson|series=Summer Institute of Linguistics of the University of Oklahoma, br. 38|page=84|url=https://archive.org/details/dialectintelligi0000casa/page/n5/mode/2up|language=en|location=Normanma|year=1974|isbn=0-88312-040-2}}</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

=== Literatura ===
* Gooskens, Charlotte. 2020. The North Germanic Dialect Continuum. ''The Cambridge Handbook of Germanic Linguistics.'' Cambridge University Press. str. 761–782.

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=739 Ethnologue (14th)]
{{Germanski jezici}}
{{Indoeuropski jezici}}
[[Kategorija:Sjevernogermanski jezici| ]]
[[Kategorija:Germanski jezici]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:S]]
[[Kategorija:Skandinavija]]