Skupno financiranje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Skupno financiranje (eng. "crowdfunding") jest način na koji se može pribaviti novac. Pribavljeni novac namijenjen je financiranju projekata i poslovanja. [1]

U skupnom se financiranju potrebni novac prikuplja od mnoštva ljudi. Uglavnom se to čini preko međumrežnih platformi. Skupnim se financiranjem najčešće služe novoosnovana trgovačka društva ili poduzeća kojim pribavljaju dodatna sredstva. Osim što ovako pribavlja novac, konačni prikupljatelj stvara zajednicu oko ponude svojih proizvoda koje proizvodi ili robe i usluga koje prodaje. Skupnim se financiranjem procjenjuje tržišno stanje, jer prikupljatelj, a i konačni korisnik dobija uvid u tržište i pristup novim klijentima.[1]

Skupnom financiranju potrebne su platforme za skupno financiranje. To su mrežna mjesta na kojima se omogućuje dolaska u dodir onih kojima treba novac i ulagača. Onaj tko želi prikupiti novac plaća naknadu platformama ako je prikupljačka kampanja bila uspješna. Platforme često funkcioniraju po načelu "sve ili ništa", što je povoljno po ulagača: ako se preko platforme skupi dovoljno novaca, onaj koji želi prikupiti novac dobija novac, a ako se ne skupi dovoljno novaca, svi dobijaju svoj novac natrag. Pored svega, platforme za skupno financiranje obvezuje očekivanje da moraju osigurati jasan i jednostavan način korištenja uslugom.[1]

Nekoliko je vrsta skupnog financiranja. Najčešće su tri vrste: pozajmljivanje na istoj razini (peer-to-peer), skupno financiranje temeljeno na vlasničkim udjelima i skupno financiranje temeljeno na nagradama. Postoje još i ove vrste: skupno financiranje temeljeno na donacijama, podjela dobiti / podjela prihoda, skupno financiranje temeljeno na zadužnicama i hibridni modeli skupnog financiranja.[1]

Velika je prednost skupnog financiranja raspršenost rizika na mnogo ulagača, zbog čega ako ne uspije projekt, nikoji ulagač ne trpi bitne financijske posljedice.[2]

Ocem suvremenog mikrofinanciranja nazivaju nobelovca Muhameda Yunusa zbog projekta koji je pokrenuo 1976. godine radi pomoći ljudima nižih primanja, smanjenja eksploatacije siromašnih i stvaranja mogućnosti samozapošljavanja, a to je sproveo putem projekta s mnoštvom malih novčanih donacija. Projekt je uspio, uskoro je osnovana organizacija Grameen Bank čijih je korisnika danas u milijunima. Yunus i Grameen Bank dobili su zbog ovog Nobelovu nagradu za ekonomiju 2006. godine.[2]

U Ujedinjenom Kraljevstvu je regulatorom P2P (peer-to-peer) kreditne industrije 1. travnja 2014. postao je Financial Conduct Authority (FCA) . Ovlasti za nadzor P2P nastale su u sklopu regulacije cjelokupnog tzv. crowfunding poslovanja. U ožujku 2014. izdali su pravila za aktivnosti vezane uz skupno financiranje[3].

FCA je odgovoran za nadzor:

·        loan-based crowdfunding platformi - na kojima pojedinci posuđuju novac drugim pojedincima ili poslovnim subjektima u nadi financijskog povrata u obliku plaćanja kamata i otplate glavnice nakon proteka određenog vremena (to isključuje neke business-to-business zajmove),

·        investment-based crowdfunding platformi - na kojima se ljudi investiraju u neizlistane dionice ili dužničke vrijednosne papire koje izdaju tvrtke.

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Europska komisija. Prijevod na hrvatski jezik. O skupnom financiranju - vodič za mala i srednja poduzeća. Ref. Ares (2015) 1989921 - 11/05/2015, str. 6-7 (pristupljeno 9. srpnja 2015.)
  2. 2,0 2,1 IUS-info Butković, Marija: CROWDFUNDING – novi način financiranja, 8. lipnja 2015., (pristupljeno 9. srpnja 2015.)
  3. Financial Conduct Authority (ožujak 2014.). The FCA’s regulatory approach to crowdfunding over the internet, and the promotion of non-readily realisable securities by other media (engleski). Financial Conduct Authority. pristupljeno {{subst:TRENUTAČNIDAN}}. {{subst:TRENUTAČNIMJESECIME}} {{subst:TRENUTAČNAGODINA}}.