Slamnatica

Slamnatica
Sistematika
Carstvo:	Gljive;
Koljeno:	Basidiomycota;
Razred:	Agaricomycetes;
Red:	Agaricales;
Porodica:	Strophariaceae;
Rod:	Stropharia;
Vrsta:	S. rugosoannulata; Farlow ex Murrill (1922.)
Dvojno ime
	Stropharia rugosoannulata;
Sinonimi
	Geophila rugosoannulata (Farl. ex Murrill) Kühner & Romagn. (1953.) ; ; Naematoloma rugosoannulatum (Farl. ex Murrill) S.Ito (1959.) ; ; Psilocybe rugosoannulata (Farl. ex Murrill) Noordel. (1995.);
Baze podataka
	GBIF;
	WD; wikislike; wikigalerija;

Slamnatica, Ferriijeva vitičarka ili pečurkasta strnišnica (lat. Stropharia rugosoannulata) je jestiva gljiva iz porodice strnišnica (Strophariaceae), iz reda listićarki (Agaricales). Za razliku od mnogih drugih gljiva roda Stropharia, smatra se jestivom i uzgaja se za tržište.^[1]

Opis[uredi | uredi kôd]

Klobuk slamnatice je širok od 5 do 12 centimetara, mesnat, u mladosti zaokruženo konveksan, po vlažnom vremenu slabo viskozan, inače suh i sjajan, pojavljuje se u žutosmeđoj, sivosmeđoj, crvenosmeđoj ili zagasitožutoj boji, u mladosti se na rubu nalaze ostaci zastorka, rub je dugo vremena podvrnut.
Listići su gusti, debeli, nejednako dugi, u pazušcu zaokruženi, sivoljubičasti ili sivoplavkasti.
Stručak je visok od 7 do 16 centimetara (do 20 cm), od 2 do 3,5 cm debeo, najprije bjelkast, zatim bjelkastosmeđast ili žutosmeđast, čvrst, valjkast, pun; nosi opnast vjenčić koji može ponekad ostati samo u tragovima; iznad vjenčića slabo brazdast.
Meso je bijelo, ispod kožice klobuka lagano slamnatožuto; miris i okus nisu izraženi.
Spore su gotovo eliptične, glatke, 11 – 13 (18) x 7,5 – 8 (10) μm, otrusina je purpurnosmeđa ili crnosmeđe ljubičasta.

Stanište[uredi | uredi kôd]

Raste izvan šuma na pognojenom tlu te ostacima slame i drugog bilja.

Upotrebljivost[uredi | uredi kôd]

Slamnatica je jestiva.^[2]

Sličnosti[uredi | uredi kôd]

Zanimljivost slamnatice je u tome što se može javiti u slamnatožutoj ili smeđecrvenkastoj boji s ljubičastim odsjajem. Može doseći izuzetnu veličinu, a često je napadnuta parazitarnim gljivicama zbog čega može potpuno promijeniti oblik. Zanimljivost ove vrste je i u tome što se s velikim uspjehom na široko uzgaja širom svijeta. Ne postoji opasnost od zamjene s otrovnim gljivama.

Slike[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Phillips, Roger. 2010. Mushrooms and Other Fungi of North America. Firefly Books. Buffalo, NY. str. 229. ISBN 978-1-55407-651-2
↑ Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Stropharia rugosoannulata
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Stropharia rugosoannulata

[1] Phillips, Roger. 2010. Mushrooms and Other Fungi of North America. Firefly Books. Buffalo, NY. str. 229. ISBN 978-1-55407-651-2

[2] Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

[1]

[2]