Sri Pada
| Sri Pada | |
|---|---|
| Planina | |
 Vrh Sri Pada | |
| Položaj | |
| Koordinate | 6°48′34″N 80°29′58″E / 6.80941°N 80.49938°E |
| Smještaj | pokrajina Sabaragamuwa |
| Država | ŠRI |
| Najbliži gradovi | Ratnapura |
| Dio gorja | Središnja visoravan Šri Lanke |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh | 2243 m |
| Planinarstvo | |
| Prvi uspon | kralj Vijayabahu I. u 11. st. |
| Najlakša staza | Nallathanni & Palabaddala |
  Sri Pada Sri Pada na zemljovidu Šri Lanke  | |
Sri Pada (singalski za "Sveti otisak stopala"), poznata i kao planina Samanalakanda (සමනළ කන්ද), tj. "Planina leptira" (tamilski Sivanolipatha Malai, சிவனொளி பாதமலை); u kolonijalno doba također poznata kao "Adamov vrh", je 2243 metra visoka planina u Središnjoj visoravni Šri Lanke.
Povijest Sri Pade je prepuna legendi i njegov 1,8 m kameniti vrh, tzv. "sveto stopalo", budisti smatraju za otisak stopala Bude, hinduisti Šive, a muslimani i kršćani Adama.[1]
Prema Mahavamsinoj Velikoj kroniki Šri Lanke, projekcija Budinog lika je tu posjetila Šri Lanku 550. pr. Kr. stavivši jednu nogu u sjeverni kraljevski grad (Anuradhapura), a drugu na vrhu planine Sri Pade. U 11. stoljeću se vladajući monarh, kralj Vijayabahu I., sa svojom vojskom prvi popeo na njegov vrh. U 13. stoljeću ga je osvojio i kralj Panditha Parakrama Bahu I. te je odlučio urediti prilaz vrhu kako bi olakšao pristup hodočasnicima. Marco Polo ga je posjetio u 13. stoljeću, a Ibn Battuta stoljeće kasnije. Tijekom vladavine kralja Magha, budisti su bili progonjeni i redovnici su u velikom broju pobjegli u susjedne zemlje kao što su Burma, Tajska i Laos. Kako bi nastavili obožavati otisak Budina stopala, Sri Pada, oni su napravili replike koje su postavljene u hramovima u inozemstvu. Kao rezultat toga, obožavanje Sri Pada se proširilo u cijeloj jugoistočnoj Aziji; praksa koja se nastavila neprekinuto od 13. stoljeća do danas. Kada su se redovnici vratili donijeli su ove replike natrag u hramove Šri Lanke i kult Sri Pada putem malih replika je postao popularan u zemlji. Tijekom sljedećih stoljeća, sve do današnjih dana, planina Sri Pada je postala jedno od najvažnijih hodočasničkih mjesta u zemlji.
Rezervat divljine vrha Sri Paada, osnovan 1940. godine, ima površinu od 22.380 hektara i pripada širem zaštićenom području Središnje visoravni Šri Lanke koja je 2010. godine upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Aziji zbog velikog broja endemskih biljaka.
- ↑ Seruwila to Sri Pada (Sacred Foot Print Shrine). UNESCO.org. Pristupljeno 25. kolovoza 2011.
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Sri Pada |