Vidi kôd stranice Srijem

{{dz|[[Srijem (Sokolovac)]]|naselje u općini [[Sokolovac]], [[Hrvatska]]}}
[[Datoteka:Syrmia.png|mini|300px|Zemljovid Srijema:<br/ >{{obojani okvir|#fefa9f}} Hrvatski dio Srijema<br/ >{{obojani okvir|#a7f0f0}} Srbijanski dio Srijema]]
[[datoteka:Srem Sat.png|mini|desno|300px|Satelitska snimka Srijema]]
'''Srijem''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Syrmia'', ''Sirmium'', [[Mađarski jezik|mađarski]]: ''Szerémség'', ''Szerém'', ''Szerémország'', [[Njemački jezik|njemački]]: ''Syrmien'', [[Slovački jezik|slovački]]: ''Sriem'', [[Srpski jezik|srpski]]: Срем, ''Srem'', [[Rumunjski jezik|rumunjski]]: ''Sirmia'', [[Rusinski jezik|rusinski]]: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]]. Hrvatski dio Srijema je sastavni dio [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], dok je srbijanski dio sastavni dio [[AP Vojvodina|autonomne pokrajine Vojvodine]].

Veći dio regije je ravan, s izuzetkom [[Fruška gora|Fruške gore]] koja se svojim sjevernim dijelom proteže uz [[Dunav]].

== Etimologija==

Srijem je dobio ime po [[Stari Rim|antičkom rimskom]] gradu [[Sirmij]]u (današnja [[Srijemska Mitrovica]]).<ref>{{cite book|last1=Stewart Traill|first1=Thomas|url=https://books.google.com/books?id=vTg_AQAAMAAJ&pg=PA327|title=The Encyclopaedia Britannica: Or, Dictionary of Arts, Sciences, and General Literature, Volume 20|date=1860|publisher=Little, Brown, & Company|page=327}}</ref><ref>{{cite book|last1=Protić|first1=Marijana|title=The Conservation and Presentation of Mosaics: At What Cost?: Proceedings of the 12th Conference of the International Committee for the Conservation of Mosaics, Sardinia, October 27–31, 2014|last2=Smičiklas|first2=Nemanja|last3=Bulajić|first3=Vladimir|date=2017|publisher=Getty Publications|isbn=9781606065334|editor1-last=Teutonico|editor1-first=Jeanne Marie|page=387|chapter=Conservation, Restoration, and Presentation of Two Mosaics from Room 16, Imperial Palace, Sirmium|editor2-last=Friedman|editor2-first=Leslie|editor3-last=Abed|editor3-first=Aïcha Ben|chapter-url=https://books.google.com/books?id=P44wDwAAQBAJ&pg=PA387}}</ref>

== Zemljopis ==

Srijem je smješten između rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a, istočno od [[Slavonija|Slavonije]] od [[Vukovar]]a, pa sve do [[Zemun]]a, gdje Sava utječe u Dunav. Kao zapadnu granicu mnogi pogrešno uzimaju [[Bosut]], koji se simbolično javlja na srijemskom povijesnom grbu, ili čak rijeku [[Vuka|Vuku]] (te time još istočnije pomiču granicu između Slavonije i Srijema). Zemljopisno i povijesno, s izuzetkom nekoliko rubnih naselja, zapadna granica Srijema se proteže granicom Vukovarsko-srijemske županije.<ref>(srp.)[http://www.zvo.hr/izvor/4fe24460f819a10.pdf Izvor #122] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160403041000/http://zvo.hr/izvor/4fe24460f819a10.pdf |date=3. travnja 2016. }} Srđan Sekulić: ''Vukovar je sremski, a ne slavonski grad'', objavljeno 22. srpnja 2015., pristupljeno 2. lipnja 2016.</ref> Graniči s [[Bačka|Bačkom]] na sjeveru, [[Banat]]om na istoku, [[Mačva|Mačvom]] na jugu te [[Bosna i Hercegovina|BiH]] ([[Semberija]]) na jugozapadu i Slavonijom na zapadu. Zapadni dio Srijema nalazi se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], istočni u [[Srbija|Srbiji]], tj. [[Vojvodina|Vojvodini]]. Hrvatski dio Srijema čini veći dio [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] sa sjedištem u [[Vukovar]]u. Najveći dio Srijema je u autonomnoj pokrajini [[Vojvodina|Vojvodini]] i upravno pripada [[Srijemski okrug|Srijemskom okrugu]]. Manji, najistočni dio upravno pripada [[Beograd|Gradu Beogradu]] (gradske općine [[Surčin]], [[Zemun]] i [[Novi Beograd]]).

Površina Srijema iznosi 6866 km<sup>2</sup>, od toga je 2445 km<sup>2</sup> u Hrvatskoj, a 3942 km<sup>2</sup> u Srbiji.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/46649/ proleksis.lzmk.hr], članak Srijem, pristupljeno 27. veljače 2013.</ref> Neki od gradova na Srijemu su: [[Vukovar]], [[Vinkovci]], [[Županja]], [[Ilok]], [[Otok]], [[Šid]], [[Srijemska Mitrovica]], [[Inđija]], [[Ruma]], [[Irig]], [[Zemun]], [[Novi Beograd]], [[Srijemski Karlovci]], [[Beočin]], [[Stari Slankamen|Stari]] i [[Novi Slankamen]], [[Stara Pazova|Stara]] i [[Nova Pazova]] te dijelovi [[Novi Sad|Novoga Sada]] ([[Petrovaradin]] i [[Srijemska Kamenica]]).

== Stanovništvo ==
{{Zastarjelo}}
Srijem danas ima oko milijun stanovnika. Većinu stanovništva u ovoj cijelokupnoj regiji čine [[Srbi]], ponajviše zbog širenja srbskih gradova [[Beograd|Beograda]] i [[Novi Sad|Novog Sada]] i njihovih [[aglomeracija]] na Srijem, odnosno njihovim gutanjem srijemskih gradova koji su postali dijelom ili kao predgrađa tih gradova neki od primjera unutar Beograda su ([[Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin]] te u Novom Sadu [[Petrovaradin]] i [[Srijemska Kamenica]].

Prema popisu iz 2002. godine, u srbijanskom dijelu Srijema je živjelo 790.697 stanovnika, od čega su 668.745 ili 84,85 % [[Srbi]]. 

Prema popisu iz 2001. godine, u hrvatskom dijelu Srijema je živjelo 204.768 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava:
* 160.277 [[Hrvati]] (78,27 %)
* 31.644 [[Srbi]] (15,45 %)
* 2047 [[Mađari]] (1 %)
* 1796 [[Rusini]] (0,88 %)
* 1338 [[Slovaci]] (0,65 %)
* 1138 [[Bošnjaci]] (0,56 %)
* 3152 ostali (1,54 %)
* 2553 neizjašnjeni (1,25 %)
* 823 nepoznatih (0,4 %)

Od većih gradova u Srijemu se nalaze ovi gradovi:

{| cellpadding=12
| valign=top |
'''U užoj Srbiji''':
*[[Novi Beograd]] – 217.180 stanovnika
*[[Zemun]] – 146.172 stanovnika   
*[[Surčin]] – 14.209 stanovnika 
*[[Dobanovci]] – 8114 stanovnika
| valign=top |
*'''U Vojvodini''':
*[[Srijemska Mitrovica]] – 39.041 stanovnika
*[[Ruma]] – 32.125 stanovnika
*[[Inđija]] – 26.244 stanovnika
*[[Stara Pazova]] – 18.628 stanovnika
*[[Šid]] – 16.301  stanovnika
*[[Petrovaradin]] (dijelom Novog Sada) – 13.917 stanovnika
*[[Srijemska Kamenica]] (dijelom Novog Sada) – 11.140 stanovnika
*[[Srijemski Karlovci]] – 8839 stanovnika
| valign=top |
'''U Hrvatskoj''':
<br/>
*[[Vinkovci]] – 35.912 stanovnika
*[[Vukovar]] – 31.670 stanovnika
*[[Županja]] – 16.383 stanovnika
*[[Ilok]] – 8351 stanovnika
*[[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]] – 7755 stanovnika
|}

== Povijest==

=== Prapovijest ===
[[Datoteka:Sirmium 3.jpg|mini|247x247px|Ostatci grada [[Sirmij]]a u današnjoj [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]].]]
Između [[30. stoljeće pr. Kr.|30.]] i [[24. stoljeće pr. Kr.|24. stoljeća pr. Kr.]] Srijem je bio centar [[Indo-europski narodi|indoeuropske]] [[Vučedolska kultura|Vučedolske kulture]].<ref>[https://web.archive.org/web/20010418165050/http://www.vjesnik.hr/html/2001/04/01/Clanak.asp?r=kul&c=1 Syrmia], vjesnik.hr; accessed 13 April 2015.</ref>

=== Rimsko Carstvo ===
[[Sirmij]] su pokorili [[Rimljani]] u [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeću pr. Kr]]. Tada je pretvoren u ekonomski i politički centar [[Panonija|Panonije]].<ref>{{cite book|last1=Mennen|first1=Inge|url=https://books.google.com/books?id=uZqQjkb07g8C&pg=PA40|title=Power and Status in the Roman Empire, AD 193-284|date=2011|publisher=BRILL|isbn=9789004203594|page=40}}</ref> U [[6.|6. godini]] počinje [[Batonski rat]] gdje su se Iliri iz rimskih pokrajina [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]] i Panonija usprotivili Rimskoj vlasti. Među drugim značajnim gradovima na Srijemu bili su [[Cuccium]] (danas [[Ilok]]), [[Cornacum]] (danas [[Sotin]]) i [[Taurunum]] (današnji [[Zemun]]).

=== Srednji vijek ===

U 6. stoljeću, Srijem je bio dio [[Bizantsko Carstvo|Bizantskog Carstva]]. U to su vrijeme bizantsku vlast doveli u pitanje [[Ostrogoti]] i [[Gepidi]]. Godine [[567.]] bizantska je vlast u potpunosti obnovljena, iako je [[582.]] propala kada su [[Avarski Kaganat|Avari]] i [[Slaveni]] osvojili Sirmij. Srijem je ostao pod avarskom vlašću do oko [[800.]] kada je pao pod vlast [[Franačka|Franaka]]. Godine [[827.]] [[Protobugari]] napadaju Srijem koji su je nastavili vladati sve do [[845.]] Područje je kasnije priključenu u [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonsku Hrvatsku]], ali je tijekom [[10. stoljeće|10. stoljeća]] postalo bojno polje između Mađara, Bugara i Srba.

Početkom 11. stoljeća vladar Srijema bio je [[Sermon|vojvoda Sermon]], vazal [[Prvo Bugarsko Carstvo|bugarskog]] cara [[Samuilo|Samuila]]. Bugari su pružali otpor novouspostavljenoj bizantskoj vlasti. Bugari su poraženi i Sermona, koji se odbio predati, je zarobio i ubio [[Konstantin Diogen, sin Romana IV.|Konstantin Diogen]]. Uspostavljeno je novo, ali konačno kratkotrajno upravno područje nazvano [[Tema Sirmij]]. Obuhvaćalo je područje Srijema i današnju [[Mačva|Mačvu]]. Godine [[1071.]] Mađari su zauzeli područje Srijema, ali je Bizantsko Carstvo ponovno osvojilo pokrajinu nakon pobjede nad Mađarima u [[Bitka kod Srijema 1167.|bitci kod Srijema 1167.]] Bizantska vladavina završila je [[1180.]], kada su Srijem ponovno zauzeli Mađari.

=== Rani novi vijek ===

Godine [[1521.]] dijelovi Srijema padaju pod [[Osmansko Carstvo|Osmanlijsku]] vlast sve do [[1538.]] kada cijela regija pada pod osmanlijsku vlast. Između [[1527.]] i [[1530.]] Srijemom je vladao [[Radoslav Čelnik]] koji je nad Srijemom vladao kao osmanski vazal. Područje vlasti nad Srijemom u Osmanlijskom Carstvu se znalo kao  [[Srijemski sandžak]]. 

[[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mirom u Srijemskim Karlovcima]] 1699. [[Habsburška Monarhija]] je dobila Srijem.<ref>Stoye J. [https://books.google.com/books?id=ilPerwOcDrUC&dq=syrmia&pg=PA185 ''Marsigli's Europe, 1680-1730''] Yale University Press, 1994 p185 {{ISBN|0300055420}}, 9780300055429 Accessed at Google Books 3 August 2016.</ref> Sve do [[Požarevački mir|Požarevačkog mira]] pri kraju [[Habsburško-turski rat 1716. – 1718.|Habsburško-turskog rata 1716. – 1718.]], ostatak Srijema je bio dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Tijekom istoga vremena na područje Srijema se doseljavaju [[Srbi]].{{sfn|Ingrao|Samardžić|Pešalj|2011|p=193}} 

Pri kraju [[Rusko-turski rat (1735. – 1739.)|Rusko-turskog rata 1735. – 1739.]] na Srijem se doseljavaju [[Albanci]] plemena [[Kelmendi]], za koje je zabilježeno da su još govorili [[Albanski jezik|albanski]] do [[1921.]]<ref>[http://www.albanianhistory.net/1782_Windisch/index.html Karl Gottlieb von Windisch: On the Kelmendi in Syrmia]</ref>

Godine [[1745.]] je uspostavljena [[Srijemska županija]] kao dio [[Kraljevina Slavonija|Kraljevine Slavonije]].<ref>{{cite journal|date=2001|title=Establishment and Organisation of Counties in Eastern Croatia from 1745-1848|journal=Glasnik arhiva Slavonije i Baranje|volume=6|page=34|quote=The empress Maria Theresa renewed in 1745 three Slavonian counties: the Virovitica county with the centre in Osijek, the Požega county with the centre in Požega and the Syrmia county with the centre in Vukovar.}}</ref>

=== 19. stoljeće ===

Godine [[1807.]] u [[Ruma|Rumi]], [[Voganj|Voganju]] i [[Ilok]]u se zbila [[Ticanova buna]], srijemski seljački ustanak.
[[Datoteka:Szerem County Map.jpg|lijevo|mini|215x215px|Karta bivše Srijemske županije.]]
Godine [[1848.]] je veći dio Srijema postao dio kratkotrajne [[Srpska Vojvodina|Srpske Vojvodine]], srpske autonomne oblasti unutar [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Deklaracijom [[Franjo Josip I.|cara Franje Josipa]] je [[1849.|godinu dana kasnije]] stvoreno [[Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat|Vojvodstvo Srbije i Tamiškog Banata]], koje je obuhvaćalo sjeverni Srijem, uključujući Ilok i Rumu.

Godine [[1860.]] je ponovo uspostavljena Srijemska županija koja je odmah i pripojena Kraljevini Slavoniji. Te [[1868.]] Kraljevina Slavonija ulazi u sastav [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevine Hrvatske i Slavonije]] unutar [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]].

=== 20. stoljeće ===

Dana [[29. listopada]] [[1918.]] Srijem je postao dio novoproglašene [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]]. Dana [[24. studenoga]] [[1918.]] je novouspostavljena Srijemska skupština proglasila ujedinjenje dijelova Srijema naseljenih Srbima Kraljevini Srbiji. No, od [[1. prosinca]] [[1918.]] je cijeli Srijem ušao u sastav [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]].

Od [[1918.]] do [[1922.]] Srijem je ostao dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. I od [[1922.]] do [[1929.]] Srijem je bio [[Oblasti u Kraljevini SHS|oblast]]. Sve do [[1929.]] kada je uspostavljena nova teritorijalna podijela unutar [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije,]] Srijem je tada podijeljen između [[Dunavska banovina|Dunavske banovine]] i [[Drinska banovina|Drinske banovine]].

Godine [[1939.]] je zapadni Srijem pripojen u novouspostavljenu [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]].

Godine [[1941.]] Srijem su okupirale [[Sile Osovine]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], a cijeli njegov teritorij je pripao [[Marionetska država|marionetskoj državi]] [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. [[Ustaše|Ustaški]] režim je sustavno ubijao Srbe u sklopu genocida nad Srbima, [[Židovi|Židove]] ([[Holokaust]]), [[Romi|Rome]] ([[Porajmos]]) i razne političke disidente. U [[Kolovoz|kolovozu]] [[1942.]], nakon zajedničke vojne protupartizanske akcije Ustaša i njemačkog [[Wehrmacht|Wehrmachta]] u Srijemu, desio se [[Masakr na Srijemu|pokolj u kojem je ubijeno do 7000 Srba]]. Među ubijenima je i istaknuti slikar [[Sava Šumanović]], koji je uhićen sa 150 mještana [[Šid|Šida]].<ref>{{cite book|last=Greif|first=Gideon|title=Jasenovac - Auschwitz of the Balkans|publisher=Knjiga komerc|year=2018|isbn=9789655727272|page=437|author-link=Gideon Greif}}</ref> 

Zavšetkom rata [[1945.]] te stvaranjem novih granica, istočni Srijem ulazi u sastav [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbije]], a zapadni Srijem u sastav [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]].
[[Datoteka:Vukovar-watertower-after-war.jpg|mini|242x242px|[[Vukovarski vodotoranj|Vodotoranj]] u gradu [[Vukovar|Vukovaru]] nakon rata.]]
Proglašenjem nezavisnosti [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] [[1991.]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], i početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] lokalni Srbi u dijelu zapadnog Srijema proglašuju autonomnu pokrajinu [[SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]]. Unutar te autonomne pokrajine zbilo se [[etničko čišćenje]] ([[pokolj u Lovasu]], [[Pokolj u Tovarniku 22. rujna 1991.|pokolj u Tovarniku]], [[Ovčara|pokolj u Vukovaru]] itd.).

== Gospodarstvo ==
Srijem je poljoprivredni kraj s jakom proizvodnjom [[žitarica]] i [[industrijskog bilje|industrijskog bilja]]; na pristrancima [[Fruška gora|Fruške gore]] razvijeno je [[vinogradarstvo]] (poznata Iločka [[vino|vina]]). Važno je i [[stočarstvo]]. Rudno blago sastoji se od [[ugljen]]a (Vrdnik) i [[cement]]nog lapora (Beočin). U okolici [[Vukovar]]a i [[Vinkovci|Vinkovaca]] nalaze se ležišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]]. Sve veću gospodarsku ulogu ima [[industrija]] koja je u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]] krajem rata ostala opustošena a u istočnom dijelu Srijema stradala od sankcija [[SiCG|Srbiji i Crnoj Gori]] 90-ih godina. U suveremenom vremenu se gospodarstvo cijelokupnog Srijema oporavlja.


Južnim dijelom Srijema prolazi željeznička pruga dvostrukog kolosijeka i moderna autocesta [[Zagreb]] - [[Beograd]] ([[Hrvatska]] je završila zadnju dionicu od [[Županja|Županje]] do graničnog prijelaza [[Lipovac]] početkom ljeta 2006.), a istočnim dijelom željeznička pruga i cesta [[Beograd]] - [[Novi Sad]]. Još jedna od važnih prometnica je i dio Podravske magistrale koja vodi od Osijeka, preko Vukovara uz Dunav pa sve do Iloka i dalje do Novog Sada. Znatan je robni promet Savom i Dunavom. Glavna [[riječna luka]] Hrvatske je u Vukovaru (za robni i putnički promet).Te se je također ponovno razvio [[turizam]], krstarenje putničkim brodovima na Dunavu, nakon što su uklonjeni ostatci srušenih mostova u Novom Sadu srušenih u [[NATO-vo bombardiranje SRJ|NATO-vom bombardiranju]] [[1999.]] Međunarodnom zračnom prometu služe [[zračna luka Osijek]] ([[Osijek]]) i [[zračna luka Nikola Tesla]] ([[Beograd]]).

== Literatura ==

*Ante Sekulić, ''Hrvatski srijemski mjestopisi'', Školska knjiga, Zagreb, 1997.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Unutarnje poveznice ==

* [[Srijemska biskupija]]
* [[Srijemska županija]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 Divan je kićeni Srijem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080316130828/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 |date=16. ožujka 2008. }} Glas Koncila o etničkom čišćenju Srijema od Hrvata
*[https://web.archive.org/web/20080211104555/http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/19-02-2003/Strane/spec.htm Teror glasan,država nema] Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji o etničkom čišćenju u Vojvodini
*[http://www.hrvatskarijec.co.yu/index.php?zg=2218507&no=133 Obilježena deseta obljetnica iseljavanja brojnih Hrvata iz Srijema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927235945/http://www.hrvatskarijec.co.yu/index.php?zg=2218507&no=133 |date=27. rujna 2007. }}
*[http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=590&no=35 Inzistirajmo na zajedništvu] {{Webarchive|url=https://archive.today/20070927235937/http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=590&no=35 |date=27. rujna 2007. }} O etničkom čišćenju Srijema od Hrvata
*[http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/199506/50619-002-trae-beo.htm Glavom u pijesak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200929164555/http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/199506/50619-002-trae-beo.htm |date=29. rujna 2020. }} {{eng oznaka}} O etničkom čišćenju Srijema od Hrvata
*[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=1433 Srijem, krvavo krilo Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070715091637/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_interview.html?news_ID=1433 |date=15. srpnja 2007. }} Članak u "Glasu Koncila"
*[http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=2090123&no=84 Moramo hrabro ići naprijed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927231717/http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=2090123&no=84 |date=27. rujna 2007. }} Intervju za "Hrvatsku riječ"
*[http://rdsa.tripod.com/History.html Rusini u Srijemu i Bačkoj]

{{Mrva-zemlj}}

[[Kategorija: Srijem| ]]