Vidi kôd stranice Srpska demokratska stranka (Hrvatska)

[[File:Logo of the Serb Democratic Party (Krajina, variant).svg|thumb|135px|Logo Srpske demokratske stranke u Hrvatskoj]] 
'''Srpska demokratska stranka''' ('''SDS''', {{srp.|Српска демократска странка}}), bivša [[nacionalizam|nacionalistička]] [[separatizam|separatistička]] [[politička stranka]] [[Srbi u Hrvatskoj|hrvatskih Srba]] koja je 1990-ih djelovala na hrvatskom ozemlju.

Osnovao ju je psihijatar [[Jovan Rašković]] 17. veljače [[1990.]]<ref name="HPL">[[Hrvoje Šošić]], ''Hrvatski politički leksikon'', Drugi dio : P – Ž, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1993., str. 688., 692., 698., 853. i 854.</ref> u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]] nedugo nakon ustavnih amandmana koji su dozvolili višestranački sustav, odnosno prije [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvih višestranačkih izbora]]. SDS sa sjedištem u [[Knin]]u upisan je [[6. ožujka]] [[1990.]] u registar društvenih organizacija SR Hrvatske.<ref>Socijalistička Republika Hrvatska, Republički sekretarijat za pravosuđe i upravu, '''''Rješenje''''', Klasa: UP/I-007-02/90-01/41, Urbroj: 514-04-02/4-90-2, Zagreb, 6. ožujka 1990. (dokument je dostupan u Državnomu arhivu u Sisku, SAC Petrinja; arhivski fond SDS, Općinski odbor Sisak)</ref> Osim Raškovića kao predsjednika, potpredsjednici su bili odvjetnik Vlado Ivković iz [[Zagreb]]a, Momčilo Kosović iz [[Beograd]]a, stomatolog Milan Babić iz Knina i novinar Branko Marjanović iz [[Zadar|Zadra]]. Na javnoj tribini održanoj u Zagrebu [[8. ožujka]] 1990. Rašković je izjavio da su demokratizacija i višestranački sustav glavni preduvjet zaštite interesa Srba u Hrvatskoj. Rašković je smatrao da se SKH-SDP posve priklonio ''kroatocentričnom etnomonizmu'', koji su zagovarale i nove hrvatske nekomunističke stranke. I dok je tražio sužavanje autonomije [[Kosovo|Kosova]], opet je ponovio da se u postojećim federalnim jedinicama trebaju osnovati nove autonomne jedinice, ako to "stanovništvo na teritorijama sa posebnim etničkim sastavom i kulturno historijskim identitetom referendumom odluči".<ref name="SuH">Dragan Đurić, Bojan Munjin, [[Srđan Španović]], ''Stranke u Hrvatskoj'', Radničke novine, Zagreb, 1990., {{ISBN|86-7057-097-1}}, str. 335. {{--}} 341.</ref>

Neposredno nakon formiranja SDS-a, njegovi su ogranci osnivani ponajprije na području sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika|Like]]. U [[Srb]]u je mjesni odbor osnovan [[26. veljače]] 1990., SDS je osnovan u [[Gračac]]u [[10. ožujka]], a u [[Glina (grad)|Glini]] [[24. ožujka]]. U doba prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, SDS je, prema Raškovićevoj izjavi, imao oko 20&nbsp;000 članova. Nakon izbora nastavljeno je osnivanje novih ogranaka. Osnivačka skupština u [[Vrginmost]]u održana je [[18. svibnja]], u Zadru 20. svibnja, u [[Gospić]]u [[26. svibnja]], u [[Vukovar]]u [[10. lipnja]], u [[Pakrac]]u [[16. lipnja]], u [[Petrinja|Petrinji]] [[23. lipnja]], u [[Lički Osik|Ličkom Osiku]] [[30. lipnja]], u Rijeci i Bijelom Brdu pokraj [[Osijek]]a [[8. srpnja]], u [[Otočac|Otočcu]] [[12. srpnja]], u [[Okučani]]ma [[27. srpnja]], u [[Borovo Selo|Borovu]] [[19. kolovoza]], u Osijeku [[30. rujna]] te u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]] [[15. listopada]] 1990. godine.<ref>[[Nikica Barić]], ''Srpska pobuna u Hrvatskoj : 1990–1995.'', Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-212-249-4}}</ref>

SDS je na izborima osvojio tek nekoliko mandata, s obzirom na to da je većinu srpskih glasova i zastupnika uzeo Račanov [[Savez komunista Hrvatske]], reformiran u [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Stranku demokratskih promjena]].

[[Franjo Tuđman]], čiji je [[HDZ]] pobijedio na izborima, nastojao je sklopiti sporazum sa SDS-om, ali je duboko neslaganje SDS-a sa željom za osamostaljenjem Hrvatske te njegovo nastojanje za statusom Srba kao političkog naroda u Hrvatskoj dovelo do spora, a na terenu i do napetosti koje su eskalirale s tzv. [[Balvan revolucija|Balvan revolucijom]].

U međuvremenu je u susjednoj [[BiH|Bosni i Hercegovini]] formirana sestrinska [[Srpska demokratska stranka (BiH)|Srpska demokratska stranka]].

Nakon što je počela otvorena pobuna i dogodio se [[Krvavi Uskrs|prvi oružani incident]], na Uskrs 1991. na Plitvičkim jezerima, vodstvo SDS-a od Raškovića preuzela je ekstremna frakcija na čelu s [[Milan Babić (političar)|Milanom Babićem]], koja se je zalagala za kidanje svih veza s Hrvatskom, odnosno stvaranje paradržave [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], koja će ostati u krnjoj Jugoslaviji, odnosno ujediniti se sa [[Srbija|Srbijom]].

[[Milan Đukić]], jedan od čelnika SDS-a iz [[Donji Lapac|Donjeg Lapca]], protjeran je nakon što se suprotstavio takvoj politici. Na područjima pod hrvatskim nadzorom početkom 1991. organizirao je [[Srpska narodna stranka|Srpsku narodnu stranku]].

Kada je završetkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] prestala postojati tzv. [[Republika Srpska Krajina]], s njom je prestao postojati i SDS. Dio kadra koji se opredijelio za nastavak života u Hrvatskoj danas djeluje u [[Samostalna demokratska srpska stranka|Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci]].

== Registracija za područje teritorija SFRJ ==
[[File:SDS flyer.jpg|thumb|Reklamni list stranke]] 
Srpska demokratska stranka sa sjedištem u Kninu registirala se i za područje teritorija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Upisala se u Registar udruženja, društvenih organizacija i političkih organizacija što se osnivaju za teritorij SFRJ dana [[28. prosinca]] 1990.<ref>{{srp oznaka}} Spisak političkih organizacija, društvenih organizacija i udruženja građana upisanih u Registar organizacija ({{srp.|Списак политичких организација, друштвених организација и удружења грађана уписаних у Регистар организација}}) {{--}} (»Službeni list SFRJ« = »Службени лист СФРЈ«, br. 13/1991., od 22. 2. 1991.)</ref> U slučaju upisa političkih organizacija za upis u ''[[SFRJ|savezni]]&thinsp;'' "Registar organizacija" bilo je potrebno 100 članova – osnivača.

== Prestanak djelovanja ==
{{citat5|– Pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske pokrenut je 1992. godine, u povodu zahtjeva Javnog tužilaštva, i '''postupak za donošenje odluke o zabrani rada Srpske demokratske stranke - SDS''' (predmet, broj: U-VI-295/1992). Prije donošenja odluke Ustavnog suda, međutim, Ministarstvo uprave svojim je rješenjem od 27. veljače 1995. godine, klasa: UP/I006-01/95-01/21, urbroj: 515-02-02/3-95-2, utvrdilo prestanak djelovanja Srpske demokratske stranke s danom 18. veljače 1992. godine i brisalo je iz Registra političkih stranaka Republike Hrvatske pod reg. brojem 21. Knjiga I. Nakon toga prestala je nadležnost Ustavnog suda da odluči o zahtjevu za zabranu rada SDS.|Ustavni sud Republike Hrvatske}}

[[Ministarstvo uprave Republike Hrvatske]] utvrdilo je rješenjem (klasa: UP/I-006-01/95-01/21, urbroj: 515-02-02/3-95-2) od 27. veljače 1995. prestanak djelovanja Srpske demokratske stranke s danom 18. veljače 1992. godine i brisalo ju iz Registra političkih stranaka Republike Hrvatske pod reg. brojem 21., Knjiga I.<ref>''Izvješće Ustavnog suda Republike Hrvatske u povodu Inicijative Vlade Republike Hrvatske, klasa: 004-01/02-02/12, urbroj: 5030109-02-2 od 10. listopada 2002. godine'' (Broj: U-X-2271/2002 od 12. studenoga 2002.; »Narodne novine«, br. {{Nn|2002_11_133_2145}}, 15. studenoga 2002.)</ref>

Stranka je nakon [[Operacija Oluja|vojno-redarstvene operacije Oluje]] premjestila sjedište u [[Beograd]] gdje joj je zastupnikom (ovlaštena osoba) bio [[Dušan Vještica]].<ref name="PP">{{srp oznaka}} Uroš Šuvaković, ''Političke partije i globalni društveni ciljevi'', 1. izd., Treći milenijum, Beograd, mjeseca listopada 2004., {{ISBN|86-84029-08-9}}, {{COBISS.SR|id=117635340}}</ref> Brisana je iz srbijanskoga registra rješenjem Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu Republike Srbije br. 130-00-00-00181/2010-08 od [[20. travnja]] [[2010.]] godine, a temeljem čl. 45. st 3. Zakona o političkim strankama („Službeni glasnik Republike Srbije“, broj 36/2009.). Po Zakonu iz 2009. da bi stranka mogla proći kroz registracijski postupak bilo je potrebno 10&nbsp;000 ovjerenih potpisa birača,<ref>{{srp oznaka}} ''Počinje preregistracija stranaka'', Izvor: B92.net Portal, rubrika „Politika“, RDP B92 d.&nbsp;o.&nbsp;o., Beograd, četvrtak, 23. srpnja 2009., URL: <span class="plainlinks">http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=07&dd=23&nav_category=11&nav_id=372749</span>. Pristupljeno: 11. kolovoza 2015.</ref><ref>{{srp oznaka}} <span class="plainlinks">[http://www.pressonline.rs/info/politika/118262/brisana-501-stranka-u-novom-registru-72-partije.html ''Brisana 501 stranka, u novom registru 72 partije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924081629/http://www.pressonline.rs/info/politika/118262/brisana-501-stranka-u-novom-registru-72-partije.html |date=24. rujna 2015. }}</span>, Izvor: BETA, 20. svibnja 2010., prenosi PressOnline.rs, Online Media Solutions d.&nbsp;o.&nbsp;o., Beograd, 2010. (Pristupljeno: 11. kolovoza 2015.).</ref> dok je u vrijeme osnivanja bilo potrebno 100 članova – osnivača.<ref>{{mkd oznaka}} {{pdf}} <span class="plainlinks">[http://www.slvesnik.com.mk/Issues/61E7B67B8F054A6B9CDA2DB14ED8BE7D.pdf (mak. Службен весник на Република Македонија)]</span> Čl. 9. Zakona o udruživanju građana u udruženja, društvene organizacije i političke organizacije što se osnivaju za teritorij Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (»Službeni list SFRJ«, br. 42/90.)</ref>

== Adrese sjedišta ==
Adrese sjedišta u Kninu:
* [[Jovo Miodragović|Jove Miodragovića]] 22<ref name="HPL"/>
Adrese sjedišta u Beogradu:
* Šafárikova 5<ref name="PP"/><!-- Шафарикова 5 -->
* Požeška 83a/IV<!-- Пожешка 83a/ IV -->

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Hrvatske političke stranke od 1989.]]
[[Kategorija:SDS| ]]