Vidi kôd stranice Srpsko Carstvo

{{Infookvir bivše zemlje svijeta
|ime              = Srpsko Carstvo
|kontinent        = [[Europa]]
|hr_ime           = Srpsko Carstvo
|država           = Srbija
|status           = [[Carstvo]]
|izvorno_ime      = Српско царство {{srp icon}}
|godina_kraj      = 1371.
|p1               = Srpsko Kraljevstvo
|flag_p1          = Flag of the Serbian Empire, reconstruction.svg
|p2               = Bizant
|flag_p2          = Byzantine imperial flag, 14th century according to portolan charts.png
|p3               = Drugo Bugarsko Carstvo
|flag_p3          = Flag of the Second Bulgarian Empire.svg
|period           = [[1346.]] – [[1371.]]
|godina_start     = 1346.
|s1               = Moravska Srbija
|flag_s1          = Flag of Moravian Serbia.svg
|s2               = Osmansko Carstvo
|flag_s2          = Zulfikar flag.svg
|s3               = Zetska država
|flag_s3          = Flag of Zeta.svg
|zastava          = Flag of the Serbian Empire, reconstruction.svg
|grb              = Coat of arms of the Kingdom of Serbia (medieval).svg
|zastava_i        = Zastava Srbije
|grb_i            = Grb Srbije
|mapa             = Servia1350AD.png
|mapa_veličina    = 330px
|mapa_opis        = Srpsko Carstvo (prikazano zelenom) na praznom zemljovidu Europe
|glavni_grad      = [[Prizren]]<br>[[Skoplje]]
|jezik            = [[srpski]], [[Starogrčki|grčki]], [[albanski]], [[bugarski]]
|vjera            = [[Srpska pravoslavna Crkva]]
|titula_vođa      = [[Car]]
|vlada_tip        = monarhija
|godina_vođa1     = [[1346.]] – [[1355.]]
|vođa2            = [[Stefan Uroš V.]] (posljednji)
|vođa1            = [[Stefan Uroš IV. Dušan]] (prvi)
|godina_vođa2     = [[1355.]] – [[1371.]]
|era              = [[srednji vijek]]
|događaj_start    = Dušan [[Krunidba|okrunjen]] za [[Car|cara]]
|datum_start      = [[13. travnja]] 1346.
|datum_kraj       = [[4. travnja]] 1371.
|danas            = {{Z+X|ALB}}<br>{{Z+X|BIH}}<br>{{Z+X|CG}}<br>{{Z+X|GRČ}}<br>{{Z+X|HRV}}<br>{{Z+X|KOSV}}<br>{{Z+X|MAK}}<br>{{Z+X|SRB}}
}}
{{Povijest Srbije}}
'''Dušanovo Carstvo''' ili '''Srpsko Carstvo''' bila je srednjovjekovna država u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]], proglašena [[1346.]] godine čime Srpsko kraljevstvo, koje je nastalo 1217. godine, postaje carstvo. Carstvo počinje slabiti nakon [[Stefan Uroš IV. Dušan|Dušanove]] smrti [[1355.]] godine, a na teritoriju današnje Srbije prestalo je postojati nakon smrti njegovoga sina i cara [[Stefan Uroš V.|Uroša]], [[1371.]] godine. U južnom dijelu na područji Epira i Tesalije Dušanov polubrat Simeon Nemanjić nastavio je vladati s titulom cara, a potom i njegov sin car Jovan Uroš do 1372. godine.

Srpsko [[Carstva|carstvo]] bilo je stvoreno velikim osvajanjima [[Stefan Uroš IV. Dušan|Dušana Nemanjića]] na temelju srednjovjekovne [[Raška (država)|kraljevine Raške]]. Dušanovu titulu [[car]]a nisu priznavali [[papa]] i car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] na zapadu,<ref name="Rotković">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/nemanjici/zeta_u_drzavi_nemanjica.htm Dr Radoslav Rotković: ZETA U DRŽAVI NEMANJIĆA (1186 -1356)]</ref> njegovu [[Država|državu]] su i dalje smatrali [[Kraljevina|kraljevstvom]],<ref>William R. Shepherd's Historical Atlas, str. 89, Henry Holt and Company: New York, 1911.</ref> ali su mu titulu priznavali [[Mletačka Republika]], [[Dubrovačka Republika]], [[Bosanska Banovina]], [[Drugo Bugarsko Carstvo]], [[Sveta Gora]], koja je bila svojevrsna autonomna crkvena država, te [[Bizant|bizantski]] car [[Ivan V. Paleolog|Ivan V.]] Prijestolnica nije bila ustaljena: bila je u [[Raška (država)|Raškoj]], u [[Skoplje|Skoplju]], u [[Priština|Prištini]], [[Prizren|Prizrenu]], u Budimlji, ili negdje u [[Zetska država|Zeti]].<ref name="Rotković"/>

Dušanovo carstvo, u skladu sa srednjovekovnim shvaćanjima države, nije bila nacionalna [[država]] u današnjem smislu riječi, jer su kao i u svakom drugom carstvu u njoj živjeli [[Srbi]], [[Grci]], [[Bugari]] i [[Albanci]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |access-date=23. kolovoza 2013. |archive-date=31. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131025058/http://kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/index.html |url-status=dead }}</ref> Medievist [[Konstantin Jireček]] ocjenjuje kako je napuštanje starosrpske osnovice u planinskoj kolijevci, zbog „megalomanije cara Dušana”, srpskoj državi nanijelo više štete nego koristi.<ref>Konstantin Jireček, ''Istorije Srba'', sv. 2, Beograd, 1922., str. 2</ref>

Dušanovo carstvo kao teritorijalno najprostranija [[Srednjovjekovna Srbija|srpska srednjovjekovna država]] u moderno je doba često služilo za opravdavanje raznih [[Velika Srbija|velikosrpskih projekata]].

== Dušanovo carstvo u političkoj mitologiji ==
{{citat|Neki se Srbi teše mišlju da je to stanje, u samoj svojoj biti prelazno, tek nužno zlo u današnje doba, ali da će se svakako izmeniti čim malena kneževina proširi svoje granice i okupi sve srpske, ima ih koji govore i sve južnoslovenske zemlje, te obnovi u celokupnoj veličini Dušanovo carstvo. Tada će, kažu oni, za narod nastupiti dani potpune slobode i prave miline. Zaista, oni gaje iluzije da će ta država, kad proširi svoje granice i kad se broj njenih podanika udvostruči, utrostruči, udesetorostruči, postati više narodna, a da će njene institucije, sveukupni uvjeti njenog postojanja i mjere njene vlade biti manje odvratne interesima naroda i ukupnom narodnom instinktu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.e-novine.com/drustvo/81164-Obnova-Duanovog-carstva-vam-nee-pomoi.html |title=Obnova Dušanovog carstva vam neće pomoći |access-date=23. kolovoza 2013. |archive-date=28. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130528034046/http://www.e-novine.com/drustvo/81164-Obnova-Duanovog-carstva-vam-nee-pomoi.html |url-status=dead}}</ref>|[[Mihail Bakunjin]] 1873. godine.}} 
Srpsko carstvo ima vrlo istaknutu ulogu u [[Kosovski mit|srpskoj političkoj mitologiji]] i [[Velika Srbija|ideologiji]]. Kao carstvo trajalo je 25 godina, ali se temeljilo na moćnome srednjovjekovnom Srpskom kraljevstvu koje mu je prethodilo i koje je postojalo oko 150 godina, a prije toga Raškom/Srbijom vladali su Veliki župani. 

Tijekom stoljeća, obnova Dušanovog carstva postala je središnja tema [[Kosovski mit|kosovske mitologije]], prema kojoj Srbiji pripada taj dio jugoistoka Europe, a njihovo veliko [[dušanovo carstvo|srpsko carstvo]] konačno je propalo [[bitka na Kosovu|na Kosovu polju 1389.]]<ref name="Trgovčević"/><ref name="Magaš"/> Činjenica je da je Dušanovo carstvo, kao i svako drugo carstvo, imalo višenarodni karakter, ali su svakako Srbi u njemu bili najbrojniji<ref name="Magaš">{{Citiranje časopisa |url=http://www.newint.org/issue247/curse.htm |title=Branka Magaš, The curse of Kosovo |archive-url=https://web.archive.org/web/20100129004624/http://www.newint.org/issue247/curse.htm |archive-date=29. siječnja 2010. |access-date=23. kolovoza 2013.}}</ref> Nakon Kosovske bitke, [[Moravska Srbija]] bila je [[knez|kneževina]]<ref name="Trgovčević">[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/sanu/KOS_MIT.html Ljubinka Trgovčević, The Kosovo Myth in the First World War]</ref>, a nedugo potom postala je Despotovina, čime je državna tradicija u kontinuitetu nastavljena. Međutim, bosanski ban [[Tvrtko I.]] se, 1377. godine, okrunio dvostrukom krunom ''(sugubi vijenac)'' i uzeo naslov »kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju«. Krunidbena svečanost održala se [[26. listopada]] [[1377.]], vjerojatno u mjestu Mile kraj Visokog u srednjoj Bosni, a ne kraj Mileševa.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Tvrtko I. Kotromanić {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=62877|accessdate=2018-12-30}}</ref> Tom prilikom Tvrtko se na svoje pravo na srpsku krunu pozvao temeljem svojega krvnoga srodstva s Nemanjićima, a i 1389. godine poslao je jedan odred svoje vojske u [[Bitka na Kosovu polju|bitku na Kosovom polju]].

Srpski državnik [[Ilija Garašanin]] u svom [[Načertanije|Načertaniju]] [[1844.]] tvrdi kako Srbija polaže „sveto pravo istoričesko“ na zemlje Dušanovog carstva iz 14. st., i da na tom temelju treba ponovno podići [[velika Srbija|veliku srpsku državu]].<ref name="Načertanije">[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B0%D1%87%D0%B5%D1%80%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5 Ilija Garašanin, Načertanije]</ref> Od 19. st., Dušanovo carstvo služilo je kao izvor legitimiteta raznih projekata [[Stara Srbija|srbijanske ekspanzije prema jug]]u. Tako su uoči [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]] srpski imperijalisti gajili [[borba za Makedoniju|pretenzije k Makedoniji]], budući da je ona bila dio »[[Velika Srbija|Velike Srbije]]« iz doba Nemanjića i [[Dušan Nemanjić|Dušana Silnog]].<ref>''Izvještaj međunarodne komisije o Balkanskim ratovima'', str. 25 i 26</ref> U vrijeme [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]], sudionici [[antibirokratska revolucija|antibirokratskih revolucija]] imali su popularni slogan „''Mi nećemo ništa novo, samo carstvo Dušanovo''”.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=378513 Suđenje za ubojstvo Zorana Đinđića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130731085423/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=378513 |date=31. srpnja 2013. }} ''vreme.com''</ref><ref>[http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Jul98/1107/1107_15.HTM DESET GODINA “ANTIBIROKRATSKE REVOLUCIJE" (3)] ''yurope.com''</ref>

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
*John V.A. Fine, Jr., ''The Late Medieval Balkans'', Ann Arbor, 1987.
*George C. Soulis, ''The Serbs and Byzantium during the reign of Emperor Stephen Dusan (1331–1355) and his successors'', Atena, 1995. {{ISBN| 0-88402-137-8}}

{{Srbija}}

[[Kategorija:Srednjovjekovna Srbija]]