Stih

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Stih je ritmička, zvukovna, sintatička i značenjska cjelina. Definira se kao redak u metričkoj kompoziciji, npr. pjesmi.

Stih kao ritmička cjelina znači da na temelju prirodnog govora autor stvara novi, originalni ritam koji u pjesmi postaje nositelj dodatnog značenja. Zvukovna je cjelina jer ga karakterizira posebna zvukovna organizacija utemeljena na sugestivnom zvučanju pojedinih glasova i rimi. Sintatička je cjelina jer poredak riječi unutar stiha nikada nije slučajan, jer pjesma time dobija dodatno značenje. Što se značenja tiče, osim značenja samih riječi, stih kao cjelina sadrži i sva dodatna značenja postignuta ritmom, zvukovnom organizacijom i poretkom riječi.

Primjer stiha[uredi VE | uredi]

O lijepa, o draga, o slatka slobodo

Ivan Gundulić, Dubravka

Vrste stihova[uredi VE | uredi]

Vrsta stiha određuje se prema broju slogova. Recimo, stih sa pet slogova naziva se peterac, sa šest šesterac, sa sedam sedmerac, itd. Pjesma može biti stihična (sastavljena od nanizanih stihova) ili strofična, što znači da su stihovi podijeljeni u strofe (kitice). Postoje i vezani stih koji ima rimu te slobodni stih, stih bez rime. Prva zbirka slobodnih stihova u hrvatskoj književnosti bila je Preobraženja Antuna Branka Šimića objavljena 1921. godine.


P literature.svg Nedovršeni članak Stih koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.