Stjepan Krst

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stjepan Krst
Stjepan Krst na karti BiH
Stjepan Krst
Stjepan Krst
Stjepan Krst na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Republika Srpska
Općina/Grad Berkovići
Zemljopisne koordinate 43°10′34″N 17°58′34″E / 43.1761°N 17.976°E / 43.1761; 17.976Koordinate: 43°10′34″N 17°58′34″E / 43.1761°N 17.976°E / 43.1761; 17.976
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 22
Pošta 88363 Berkovići
Pozivni broj (+387) 59

Stjepan Krst (Šćepan Krst) je naseljeno mjesto u općini Berkovići, Republika Srpska, BiH.[1]

Ime[uredi VE | uredi]

Naziv sela i župe je Stjepan Krst, a ne Stjepan Križ. Ime je u nekim hrvatskim medijima ratnih godina promijenjeno jer su neki smatrali da riječ "krst" nije hrvatskog izričaja, mada to nije točno, što potvrđuju i riječi krštenje, krstitke i sl. Tako je tad nastala i pjesma Stjepan Križ (D. Plevnik, Z. Damjanović i HKUD Prenj).[2]

U službenim se dokumentima navodi kao Sćepan Krst.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Početkom 2007. osnovana je Udruga „Gornji kraj“ da bi potakla i intenzivirala povratak i ostanak na stoljetnim ognjištima. Obuhvaća pet sela bivše općine Stolac: Ljubljenicu, Stjepan Krst, Brštanik i Dabricu koja danas pripadaju općini Berkovići.[3] 2010.-ih gradi se crkva na Stjepan Krstu.[4] Vanjski oltar ispod starih hrastova je od kamena iz kamenoloma Krevnice. Nova crkva sv. Ivana Krstitelja podignuta je na temeljima stare srušene u ratu. Vraćanje Hrvata na predratna ognjišta ide sporo, ali ne zbog razloga nesigurnosti, kako se misli. Sigurnosnih problema nema, nego su problem spora obnova kuća i održivi povrataka koji nikada i nikome nije osiguran. Od Daytonskog sporazuma stigle su u 23 godine samo dvije donacije, od čega jedna djelimična.[2]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1991.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[5]:

ukupno: 191

  • Hrvati - 167
  • Srbi - 24

2013.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 22

  • Srbi - 20
  • Hrvati - 2

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U selima župe živi nekoliko obitelji i dosta njih bavi se malim poljodjelstvom, na njivama. U Gornjem Brštaniku i Krevnicam su kamenolomi u kojima radi određen broj uposlenih iz župe Stjepan Krst kao i iz drugih mjesta.[2]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 14. travnja 2019.
  2. 2,0 2,1 2,2 Fenix magazin Vinko Kukrika: REAGIRANJE: Zahvaljujemo na prilogu, ali Stjepan Krst je ispravan naziv a ne Stjepan Križ, 11. rujna 2018. (pristupljeno 28. ožujka 2019.)
  3. [1] (poveznica neaktivna)
  4. Župa Nevesinje Akademski slikar Josip Biffel u posjetu Župnoj crkvi na Stjepan Krstu, 6. travnja 2011. (pristupljeno 26. prosinca 2016.)
  5. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • Župa Stjepan Krst (1974.-2014.), prigodom 40. obljetnice osnutka, Priredio Marinko Marić, Stolac-Neum-Dubrovnik, 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Narod.hr Petar Horvatić: 26. prosinca Stjepan Krst (istočna Hercegovina) – selo koje simbolizira sudbinu Hrvata istočno od Neretve. 26. prosinca 2016.
  • Župa Stolac KIUM: Obnovimo župu Stjepan Krst, 15. srpnja 2015.
  • Fondacija Ruđer Bošković Donja Hercegovina Hrvatski oltar mučeništva - Sudbina sela i župne crkve na Stjepan Križu, Ilija Drmić: Stjepan Krst: O životu pod četničkom okupacijom, objavljeno u Hrvatskom listu 25. svibnja 1993, str. 15.
  • Croatia.org Marko Puljić: Stjepan Krst niče iz pepela, 28. rujna 2010.
  • Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan STJEPAN KRST Župa u stvari i u knjizi