Suradnik:Bajo63

RKT. ŽUPA SV. JURJA - BUK

Bučka je župa osnovana, ili boje rečeno obnovljena 1789. godine za sela: Buk, Svilna, Resnik, Kalinići, Vrčin-Dol, Mihaljevci, Tulnik i Mali Bilač. Zasluga je to zagrebačkog nadbiskupa Maksimilijana Vrhovca koji je u samo jednoj godini osnovao 100 župa u svojoj biskupiji (Jakšić, Vetovo, Brestovac, itd.) da bi narod lakše mogao doći do župnika i crkve i lakše vršiti vjerske dužnosti.

Drvena filijalna kapela Sv. Đurđa, podzidana i od pletera napravljena je oko godine 1760. imala je tako lijepi izgled te se činilo da je sva zidana. U nju je moglo stati 50 osoba, što je za ono vrijeme zadovoljavalo. No kad je ta kapela postala župska crkva, osjetilo se da je pretijesna i neugledna. Već godine 1804. narod hože graditi novu, prostsraniju i ljepšu župsku crkvu, a pogotovo kasnije kad je drvena crkvica postajala iz godine u godinu sve trošnija. No siromaštvo naroda i nemar vlasti, pa napoleonski ratovi - ne dopuštaju gradnju. Godinama se crkvica pomalo popravljala, zapravo se samo krparilo. Godine 1856. započela je gradnja nove, sadašnje crkve, koja je dovršena 1860. godine troškom Kraljevskom namjesništva u Zagrebu od 16.000 forinti, jer je Vjerozakonska zaklada vršila patronat prema župi.

Crkva je blagoslovljena 13.05.1860. godine. Duga je 31 m, a široka 12 m. Tako je Buk dobio jednu od najljepših crkvi u Požeškoj okolici. Njezin se viti toranj vidi iz doista daleke udaljenosti.

Crkva je bila tokom vremena više puta obnavljana i popravljana: 1888. 1905. 1928. poslije potresa 1937. 1968. Godine 1971. crkva je ponovno na ukusan način iznutra obojena i postavljen je oltar prema puku. Orgulje su kupljene 1888. godine. Za Prvoga svjetskog rata dva su crkvena zvona oduzeta, kao i izvona iz filijalnih kapela, a poslije rata nabavljena su nova. Od godine 1963. Buk ima 4 zvona.

Župnička je kuća građena oko 1820. godine. Više je puta popravljana, pa tako i prošlih godina.

Kapela sv. Petra i Pavla u Tulniku spominje se 1730. godine i kasnijih godina. Sagrađena je bila od drveta na zidanom temelju. Pred vratima se nalazio trijem, a sa strane sakristija. Toranj u obliku kupole sagrađen je oko 1760. godine. Stara oltarna slika, posve jedonostvna, s likovima sv. Petra i Pavla i B. D. Marije u sredini sačuvana je do danas.

Kapela sv. Petra i Pavla u Tulniku popravljana je temeljito 1894. godine i 1930 godine. Ima zvonik, zvono i sakristiju. Danas je u jako lošem stanju i neodržavana.

Kapela sv. Blaža u Mihaljevcima sagrađena je 1929. godine. Oltarna slika kupljena je kod Kaplana u Zagrebu.

Vrčindolska je župa postojala u kasnom srednjem vijeku i za sve vrijeme turskog vladanja. Spominje se 1581. 1613. 166. godine, itd. U zabitnom gorskom selu Vrčin-dolu župnik se osjećao više siguran, osobito u doba progona, i kad su veće turske vojske prolazile požeškim krajem.

U izvještaju O. Petra Nikolića iz 1660. godine spominju se u ovoj župi dvije crkve, obje opskrbljene stvarima za bogoslužje. Prva je drvena crkva sv. Marina u današnjem Vrčin-Dolu, a druga Snježne Gospe, sagrađene od kamena, u današnjem selu Brčinu. Druge dvije crkve u toj župi, valjda u Svilni i Ruševi, bile su tada već napola porušene, pa se u jednoj od njih služila misa katkada, a u drugoj nikada. Župa Vrčin-Dol vjerovatno se je protezala od Frkljevaca i Kadanovaca preko Odvoraca i Buka do Ruševa.

Od godine 1738. do 1778. godine župska crkva sv. Antuna Padovanskog u Vrčin Dolu bila je drvena, a tako malena da je jedva 30-40 ljudi stalo u nju. Imala je četiri prozora, ali ni sakristije ni kora. U drvenom tornjiću nalazilo se zvono.

Kapela sv. Antuna Padovanskog, u Vrčin-Dolu sagrađena je 1896. godine. Nastojanjem župnika S. Vincijanovića dobila je novi oltar i novi kup sv. Antuna.

ŽUPNICI U BUKU

1789-1790. Martin Ninković, stanuje privatno, otišao u Skenderovce,

1790-1792. tomo Galović, stanuje privatno. Pokopan je u crkvi.

1792-1800. Josip Tomašević, sagradio drveni stan. Dobar propovjednik.

1800-1811. Đuro Polčić, uveo je lukno. Umro je s 49 godina.

1812-1840. Josip Spath, gradio stan i gospodarske zgrade. Otišao za župnika u Sesevete.

1840. Franjo Kušević,

1840-1851. Fabijan Brkić, umro s 57 godina. Pokopan u Buku na groblju.

1851-1861. Mato Kovačević, gradi crkvu. Postao župnik u Pleternici.

1861-1888. Stjepan Novak, rodom iz Nedelišća,

1888-1890. Teodor Kraljević, otišao za župnika u Stražeman,

1890-1896. Milan Pleše, nabavio 2 pokrajna oltara, križni put, orgulje,

1896-1898. Mijo filipec, privremeni upravitel župe, požeški kapelan,

1898-1919. stjepan Vincijanović, Požežanin, pomogao okolišnji župnicima, Umro u Požegi 1953.god.

1920-1931. Mihovil Paus, rodom iz Kule, postao župnikom u Kaptolu,

1931-1934. Ivanko Vlašićak, književnik, došao iz Čaglića,

1934-1960. Fran Leskovar, Zagrepčanin, umirovljen u Pleternici. Umro 1967.

1967-1975. Stjepan Petrović, otišao za župnika u Požeške Sesvete,

1975-1994. Mladen Hokman,

1994-1996. Mato Rukavina, rodom iz Bučja, obnovio crkvu i župni stan

1996-1998. Antun Prpić, jedno vrijeme kancelar Požeške Biskupije, 1998-2004. Milivoj

1999.-2010. Slavko Starčević, sadašnji upravitelj župe

STANOVNICI - ŽUPLJANI

U Bučkoj župi bilo je 1950. godine 37,00% starosjedilaca, 16,00% starijih i 47,00% novijih doseljenika. Prosjek starosjedilaca najpovoljniji u Požeštini. To je za turskog osvajanja i vladanja najbolje sačuvan kraj. Tu se i danas održala čista ikavica (dite, dica, mliko), ali s novim naglaskom. U pojedinim selima starosjedioci stoje ovako: Mihaljevci 67,00%, Tulnici 60,00%, Mali Bilač 59,00%. Najnoviji doseljenici radije dolaze na zemljište u selima s plodnim i ravnim njivama: u Resniku ih ima 97,005, u Buku 58,00%, Svilni 56,00%, Kaliniću 68,00%. Moravskih Čeha ima više u Resniku, manje u drugim selima: Hrvati su prije doseljavali iz Like i drugih krajeva, a 1960-1970. godine iz Bosne (Rama).

Bučka župa ima 1793. godine 1110. stanovnika; 1880.- 914 stanovnika, 1937 - 1560 stanovnika, 1972 - 1194. stanovnika. U posljednje vrijem - opadanje.

SVEĆENICI KOJI SU ROĐENI U BUČKOJ ŽUPI

1. Josip Klapšić, rođen 1911. ređen 1934. godine, nestao 1945. godine 2. Ivan Fridl, rođen 1918.ređen 1944. godine 3. dr. Ivan Tilšar, rođen 1920. godine, ređen 1945, 4. Ivan Dračko, isusovac, rođen 1914. ređen 1947, 5. Ignacije Belak, rođen 1947. ređen 1976, 6. Nikola Jušić, rođen 1954. godine 7. Ivica Nikolić, rođen 1962. godine 8. Goran Mitrović, rođen 1969. godine