Suradnik:Pepilinjo/Pregovarački tim Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar

Pepilinjo/Pregovarački tim Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar

Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak HDZ (BiH). (Rasprava)

Pregovarački tim Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar bio je stručno tijelo Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) zaduženo za pregovore o izbornim pravilima za Grad Mostar i provedbu Odluke Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine vezane za izborna pravila za Grad Mostar.

Pregovarački tim GO HDZ-a BiH Mostar bio je višegodišnji nositelj aktivnosti, predlagač i kreator rješenja u pregovorima s ostalim bosanskohercegovačkim političkim strankama. Pregovori su u konačnici rezultirali Političkim sporazumom između HDZ-a BiH i SDA u lipnju 2020. godine i usvajanjem Zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH vezano za Grad Mostar u srpnju 2020. godine, što je omogućilo raspisivanje i organizaciju Lokalnih izbora za Gradsko vijeće Grada Mostara u prosincu 2020. godine, 12 godina poslije zadnjih izbora za predstavničko tijelo građana Mostara.

1)   Ranija izborna pravila za Grad Mostar

Grad Mostar se u postratnom razdoblju, nakon potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonskog mirovnog sporazuma, sastojao od šest zasebnih gradskih općina kojima su granice bile definirane Prijelaznim Statutom Grada Mostara od 7. veljače 1996. godine. Gradske općine su imale sva prava i odgovornosti koja nisu izričito dodijeljena Gradu Mostaru u Prijelaznom Statutu. Grad je dakle bio podijeljen u administrativnom smislu, te je ujedno slovio kao simbol nacionalnih podjela i strukturalnih manjkavosti koje sprečavaju reforme i napredak. Iz tog razloga, postojala je inicijativa od strane međunarodnih predstavnika da se Mostar ujedini kao jedinica lokalne samouprave koja bi odgovarala europskim normama i standardima. No međutim, kao i svaki drugi pokušaj u suvremenoj povijesti Bosne i Hercegovine o postizanju razumnog političkog kompromisa na domaćem terenu, niti ova inicijativa nije dala osobitog rezultata.

Načelno predstavljeno "u cilju organizacije Grada Mostara kao jedne jedinice lokalne samouprave", odlukom tadašnjega Visokoga predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Paddyja Ashdowna od 28. siječnja 2004. godine Grad Mostar dobiva nametnuti Statut koji je stupio na snagu 15. ožujka 2004. godine, dok drugom svojom odlukom istoga dana Visoki predstavnik nameće i izborna pravila za izbor 35 gradskih vijećnika. Pravila su kao sastavni dio Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine stupila na snagu 1. ožujka 2004. godine i kako glasi u odluci Visokoga predstavnika "za njihovo stupanje na snagu nisu bili potrebni daljnji proceduralni koraci", tako da se o njima nije niti raspravljalo u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Grad je nametnutim odlukama 2004. godine ujedinjen, no uz brojne administrativne manjkavosti i ustavnopravnu neutemeljenost. Šest bivših općina postalo je šest gradskih područja odnosno šest izbornih jedinica, i to redom: Sjever, Stari grad, Jugoistok, Jug, Jugozapad i Zapad. Svaka od šest izbornih jedinica je davala po tri gradska vijećnika, unatoč drastičnoj razlici u broju i međusobnom omjeru birača, što je ukupno činilo 18 vijećnika dok se preostalih 17 biralo na gradskoj listi, a sve to uz cijeli niz nametnutih pravila koja su narušavala funkcionalnost gradske administracije te predstavljala suprotnost odredbama u svim ostalim jedinicama lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. No unatoč svemu, dva izborna ciklusa 2004. i 2008. godine su održana po nametnutim pravilima, sve dok zastupnici hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, odnosno zastupnici HDZ-a BiH, nisu uputili apelaciju odnosno zahtjev Ustavnome sudu BiH za ocjenu ustavnosti nametnutih izbornih pravila koja su prethodno u brojnim javnim raspravama kompromitirana, kao npr. ono najočitije da Izborna jedinica Jugozapad ima oko četiri puta više birača od Izborne jedinice Jugoistok, a da se u obje bira isti broj gradskih vijećnika.

2)    Odluka Ustavnoga suda

Ustavni sud Bosne i Hercegovine predmet zaprima u rujnu 2009. godine i donosi svoju Odluku o dopustivosti i meritumu, broj: U 9/09 od 26. studenog 2010. godine. Odluka Ustavnoga suda iz 2010. godine biva objavljena u Službenom glasniku BiH u lipnju 2011. godine, od kada je Parlamentarnoj skupštini BiH počeo teći rok od šest mjeseci za izmjenu i dopunu neustavnih odredbi Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine.

Odlukom je, između ostalog, utvrđeno kako je ključna odredba u Izbornom zakonu BiH i Statutu Grada Mostara, koja glasi "U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika", u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i člankom 25. točka b) Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima Opće skupštine Ujedinjenih naroda. U osnovi, Ustavni sud zaključuje da izbor gradskih vijećnika mora biti proporcionalan broju birača u izbornim jedinicama Grada Mostara, da mora postojati jednaka vrijednost svakog glasa te da se neustavne odredbe Izbornoga zakona moraju izmijeniti u parlamentarnoj proceduri. No, Ustavni sud po svojim ovlastima ne odlučuje o tome kako će izmjene zakona u konačnici izgledati i to onda otvara pandorinu kutiju u političkoj sferi Bosne i Hercegovine: zakon se morao izmijeniti u Sarajevu od strane većine zastupnika u oba doma Parlamentarne skupštine BiH kako bi građani Mostara mogli birati, ali prije toga su se kroz pregovore morale te izmjene Izbornoga zakona međusobno usuglasiti, što se do tada nije nikada uspjelo na političkoj sceni Bosne i Hercegovine za bilo koju ključnu odredbu izbornog zakonodavstva BiH.

Kasnijim Rješenjem Ustavnoga suda BiH, broj: U 9/09 od 18. siječnja 2012. godine (Rješenje objavljeno u Službenom glasniku BiH, br. 15/12 od 27. veljače 2012. godine), Ustavni sud konstatira kako je dana 16. prosinca 2011. godine Parlamentarnoj skupštini BiH istekao rok za izmjenu i dopunu neustavnih odredaba. Narednoga dana od dana objavljivanja ovoga Rješenja, odnosno od 28. veljače 2012. godine izborna pravila za Grad Mostar su prestala da važe, te se od tog datuma lokalni izbori za Gradsko vijeće Grada Mostara više nisu mogli raspisati.

3)    Izborno zakonodavstvo

Izborno zakonodavstvo se u parlamentarnim demokracijama stavlja u isti rang ustavnome zakonodavstvu, što znači da se donosi po postupku predviđenom za izmjenu i donošenje ustava. No, Ustav Bosne i Hercegovine nije nikada prošao parlamentarnu proceduru usvajanja i predstavlja ga Aneks 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, koji je parafiran u Daytonu 22. studenog 1995. godine i potpisan u Parizu 14. prosinca 1995. godine. S druge strane, sam Izborni zakon BiH je nametnut 2001. godine od strane Ureda Visokoga predstavnika u BiH (OHR), te je nakon toga mijenjan 20 puta, i to u pravilu prema kojem su gotovo sve ključne i politički zahtjevnije odredbe Izbornoga zakona mijenjane putem opet nametnutih odluka Visokoga predstavnika. To nepisano pravilo je vrijedilo kao općeprihvaćeno, na način da su pojedini predstavnici političkih stranaka, unatoč pravno obvezujućoj Odluci Ustavnoga suda BiH, u više navrata otvoreno pozivali OHR da ponovno nametne izborna pravila i nametanjem odredi novi Statut Grada Mostara. U takvoj atmosferi i sa takvim početnim postavkama ušlo se u pregovore o izmjenama izbornih pravila za Grad Mostar, koje su morale biti usvojene u standardnoj parlamentarnoj proceduri.

4)    Pregovarački proces

Uslijedilo je razdoblje brojnih inicijativa, razgovora i pregovora o predmetnoj stvari u organizaciji međunarodnih institucija ili političkih organizacija. No međutim, rezultati tih inicijativa su gotovo uvijek padali u drugi plan u odnosu na bespoštednu političku borbu glavnih aktera tih ranijih razgovora i pregovora. Mostar je proglašen "gradom slučajem", a izborna pravila za Grad Mostar kao integralni dio Izbornoga zakona BiH su definirana kao "nerješiv politički problem".

Krajem 2015. godine novi proaktivan i konstruktivan pristup Pregovaračkog tima GO HDZ-a BiH Mostar, na čelu s tadašnjim predsjednikom Damirom Džebom, učinio je ključnu pozitivnu prevagu u samim pregovorima. Okosnicu novog tima su uz Džebu činili Josip Merdžo kao iskusni političar i pregovarač iz ranijeg razdoblja, te Vlatko Marinović kao pravni savjetnik i pregovarač novijeg kova.

Prvi uspjeh u simboličkom smislu je odmah na početku bila izmjena paradigme cijelog pregovaračkog postupka. Pregovarački tim Gradskog odbora HDZ-a BiH uspio je u općoj javnosti izborna pravila za Grad Mostar odmaknuti od pojma "političkog problema", te ih kroz određeno vrijeme artikulirati toj istoj javnosti kao gotovo isključivo pravni problem koji se može riješiti i s druge strane matematički problem koji se naprosto mora riješiti.

Početkom 2018. godine u Gradskoj vijećnici Grada Mostara započinje višemjesečni kružni pregovarački proces o izbornim pravilima za Grad Mostar, i to uz nazočnost domaćih i stranih medija, nevladinih organizacija, Ureda visokoga predstavnika za BiH te predstavnike brojnih veleposlanstava akreditiranih u BiH. Na pregovorima su uz Pregovarački tim GO HDZ-a BiH Mostar, službeno sudjelovali i predstavnici još osam političkih stranaka koje su činile vlast i oporbu u tadašnjem sazivu oba doma Parlamentarne skupštine BiH, svi zajedno kao lokalni predstavnici političkih organizacija iz Mostara.

Upravo na inicijativu Pregovaračkog tima GO HDZ-a BiH Mostar u završnici tog pregovaračkog procesa 2018. godine došlo se do dva modela provedbe Odluke Ustavnoga suda BiH, takozvani Model A i Model B, oba u potpunosti u skladu sa postojećim ustavnim i zakonodavnim okvirom u Bosni i Hercegovini.

Model A provodi Odluku Ustavnoga suda BiH na način da se iz 6 gradskih područja (6 izbornih jedinica) bira 26 gradskih vijećnika, i to:

-         Jugozapad bira 8 gradskih vijećnika;

-         Stari grad 6;

-         Zapad 5;

-         Sjever 3;

-         Jugoistok 2;

-         Jug 2 gradska vijećnika.

Preostalih 9 gradskih vijećnika bi se biralo sa kompenzacijske liste (kompenzacijski mandati se dodjeljuju s teritorija Grada Mostara kao cjeline sukladno članku 9.6 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine).

Model B provodi Odluku Ustavnoga suda BiH na način da se iz 6 gradskih područja (6 izbornih jedinica) biraju 22 gradska vijećnika, i to:

-         Jugozapad bira 7 gradskih vijećnika;

-         Stari grad 5;

-         Zapad 4;

-         Sjever 2;

-         Jugoistok 2;

-         Jug 2 gradska vijećnika.

Preostalih 13 gradskih vijećnika bi se biralo na području Grada Mostara kao jedne izborne jedinice odnosno gradske liste. Argumenti u korist oba gore navedena modela su bili očiti, jer se radilo o racionalnim, pravednim i matematički ispravnim rješenjima predmetne stvari, i to prije svega što se tiče onog najvažnijeg, a to je raspodjela mandata po broju birača po izbornim jedinicama. Model A je bio reformski model u odnosu na ranija izborna pravila, podrazumijevao je jednostavnu i proporcionalnu raspodjelu mandata po šest postojećih izbornih jedinica te kompenzacijsku listu s koje bi se popunio konačan sastav Gradskoga vijeća. S druge strane, Model B je bio pravedna verzija ranijih nametnutih izbornih pravila sa jednostavnom i proporcionalnom raspodjelom mandata po šest područnih izbornih jedinica te integrirajućom gradskom izbornom jedinicom koja obuhvaća cijelo područje Grada Mostara. Sve su to članovi Pregovaračkog tima Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar otvoreno isticali te pojašnjavali široj zainteresiranoj javnosti kroz cijeli pregovarački proces u Gradskoj vijećnici Grada Mostara.

Također se u pregovorima 2018. godine ozbiljno otvorilo i pitanje birača iz Središnje zone Grada Mostara (uski prostor središta gradskog naselja), za što se kroz pregovarački proces došlo do prijedloga rješenja na način da: "Birači iz Središnje zone Grada Mostara svoje aktivno i pasivno biračko pravo ostvaruju u Gradskom području Jugozapad ili Gradskom području Stari grad, i to ovisno o pripadnosti mjesnim zajednicama odnosno kojem od navedenih gradskih područja gravitiraju."

Kasnija odluka Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine iz 2020. godine je donesena upravo na tragu ovog prijedloga i na ovakav način je riješen problem aktivnog i pasivnog biračkog prava stanovnika Središnje zone.

Pitanje budućeg Statuta Grada Mostara, iako kroz cijeli proces pregovora forsirano kao primarno političko pitanje od strane Stranke demokratske akcije (SDA), je u osnovi, zahvaljujući angažmanu Pregovaračkog tima GO HDZ-a BiH Mostar, ostalo u domeni pravnog pitanja: Statut kao najviši pravni akt jedinice lokalne samouprave je prije svega podzakonski pravni akt, kojega po sili zakona mijenjaju, dopunjuju ili u potpunosti novi tekst Statuta usvajaju samo isključivo gradski vijećnici Grada Mostara, odnosno dvotrećinska većina izabranih gradskih vijećnika.

Pored iscrpljujuće rasprave o "modelima", postojale su teme o kojima se stalno razgovaralo, ali obzirom da Ustavni sud BiH ta pitanja nije tretirao odnosno nije ih stavio van snage, o tome se nije moglo multilateralno pregovarati. To su između ostalog pitanja poput ukupnog broja vijećnika koji se nije mijenjao, što znači da se zadržava broj od ukupno 35 gradskih vijećnika između kojih se kasnije posredno bira gradonačelnik Mostara, zatim zadržavaju se minimalne i maksimalne kvote konstitutivnih naroda i predstavnika ostalih, klubovi naroda i institut vitalnog nacionalnog interesa što Gradsko vijeće čini ustvari dvodomnim predstavničkim tijelom, kao i široka lepeza odluka koje se donose dvotrećinskom većinom u Vijeću. Ovakve posebnosti, nažalost, ostaju karakteristične samo za Grad Mostar, te su još uvijek živi podsjetnik na tzv. Prijelazni Statut i nametnute odluke Ureda visokoga predstavnika za BiH.

5)    Mostarski sporazum

Sredinom 2019. godine formira se novi saziv Gradskoga odbora HDZ-a BiH Mostar na čelu s mladim Slavenom Zeljkom kao novim predsjednikom Gradskoga odbora te voditeljem Pregovaračkoga tima.

Pregovarački tim novog Gradskog odbora HDZ-a BiH ostaje dosljedan svemu ranije ispregovaranom: dva modela, kao osnova pravednog i matematički ispravnog rješenja, ostaju čvrsto utemeljena agenda novog/starog tima.

Pregovori se nastavljaju većinom na bilateralnoj razini, sa posebnim naglaskom na konačno usuglašavanje stavova sa SDA kao glavnim oponentom.

Nakon višemjesečnih pregovora, dolazi do prihvaćanja takozvanog Modela B, prema kojem bi se 35 gradskih vijećnika biralo iz šest izbornih jedinica šest gradskih područja: Gradsko područje Jugozapad 7, Zapad 4 i Jug 2, odnosno Gradsko područje Stari grad 5, te Sjever i Jugoistok po 2; dok bi se preostalih 13 biralo s gradske liste Grada Mostara kao jedne izborne jedinice. Također se rješava i problem aktivnog i pasivnog biračkog prava ranije zakinutih birača iz bivše Središnje zone Grada Mostara, te se aktivno radi na prijedlogu Statuta Grada Mostara, koji bi bio urađen kao nacrt budućeg Statuta u skladu sa postojećim zakonskim okvirom u državi, entitetu i Županiji, a predstavljao bi materijal za izabrane gradske vijećnike, koji naravno ostaju jedini nositelji zakonskog prava ali i obveze, te političke i društvene odgovornosti za izmjenu i dopunu Statuta Grada Mostara.

U završnici pregovora dogovorene su finalne verzije radnih pregovaračkih materijala, te je dana 17. lipnja 2020. godine u Mostaru potpisan Politički sporazum između HDZ-a BiH i SDA, koji je već u tom trenutku postao povijesni Sporazum utemeljen na razumnom kompromisu, obzirom da je njegov sadržaj garantirao da će ustavna i zakonita izborna pravila za Grad Mostar biti konačno upućena u proceduru usvajanja u najvišem zakonodavnom tijelu države, Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Sporazum su ispred Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine potpisali njen predsjednik dr. Dragan Čović i predsjednik GO HDZ-a BiH Mostar Slaven Zeljko, od strane Stranke demokratske akcije Sporazum je potpisao predsjednik SDA Bakir Izetbegović i predsjednik GO SDA Mostar Salem Marić.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH je dana 7. srpnja 2020. godine usvojio Zakon o izmjenama Izbornog zakona BiH vezan za Grad Mostar, dan kasnije 8. srpnja 2020. godine isti taj prijedlog Zakona je usvojio i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH (Zakon je objavljen u Službenom glasniku BiH br. 41/20 od 10. srpnja 2020. godine). Bila je to najbrža implementacija nekog političkog sporazuma vezanog za izborno zakonodavstvo u dosadašnjoj povijesti Bosne i Hercegovine, te 21. po redu izmjena Izbornoga zakona BiH, a prva vezana za Mostar usvojena kroz standardnu parlamentarnu proceduru, čime su konačno ostvareni uvjeti za raspisivanje lokalnih izbora za Gradsko vijeće Grada Mostara, koji su održani u nedjelju 20. prosinca 2020. godine.

6)    Članovi Pregovaračkog tima Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar:

-      Slaven Zeljko (Mostar, 30. listopada 1988. godine), magistar politologije, u završnici pregovora predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar i član Uprave Gospodarskog društva "Operator – Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo.

-      Vlatko Marinović (Mostar, 12. kolovoza 1982. godine), diplomirani pravnik, u završnici pregovora član Predsjedništva Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar i tajnik Društva u JP "Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne" d.d. Mostar.

-      Damir Džeba (Mostar, 30. svibnja 1976. godine), profesor hrvatskog i engleskog jezika i književnosti, u završnici pregovora predsjednik Kluba HDZ-a BiH u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije i zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

-      Josip Merdžo (Mostar, 17. veljače 1962. godine), diplomirani inženjer građevine, u završnici pregovora glavni tajnik Hrvatskog narodnog sabora BiH i direktor Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine.