Suradnik:SpeedyGonsales/Arhiv

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Vreme je neograničena večna katagorija, bar su mi tako govorili na časovima fizike, samo je ljudski vek ograničen. Mi idemo kroz vreme i nestajemo. Iza sebe ostavimo ili ne ostavimo trag svoga postojanja. Prema tome, što pre uradite ono što želite, inače vreme će nas izbrisati. Ljilja 09

Carpe diem! SpeedyGonsales 23:51, 4 Nov 2004 (CET)

Stare Enciklopedije[uredi VE | uredi]

Speedy pronašao sam stare Enciklopedije Hrvatskog Leksikografskog Zavoda iz 1954 godine, što znači da su van copyright-a (50 godina). Možda za neke stvari bilo bi dobro prepisati ili digitalizirati..... i staviti ih ovdje....uštedili bi na trudu.

Vodomar 23:21 24-Oct-2004 (GMT+11)


Drago mi je vidjeti da još netko misli na isti način kao i ja, no moram napisati malu ispravku. Po hrvatskom zakonu 50 godina nije dovoljno, vidi Javno vlasništvo. Znam da je u nekim zemljama zakon drugačiji (Australija ima najliberalniji zakon za koji znam), no valja poštivati zakon države u kojoj živimo. Naravno, može se postaviti pitanje da li za se za hrvatsku wikipediju primjenjuju hrvatski zakoni, ili se primjenjuju zakoni zemlje autora članka, no radije se ne bih upuštao u takvu diskusiju. Tako je moj savjet svakome tko ima načina digitalizirati neki vrijedan tekst, neka to učini, a prije ili kasnije će se to isplatiti. Npr. časopis Sirius ne izlazi već niz godina, a autorska prava će biti na snazi još barem 20-ak godina, do kada će Siriusi postati ekstremno teško nabavljivi. Tako je moja preporuka da svatko tko to želi neka ih skenira za svoju privatnu uporabu (tako se čuvaju od propadanja papira), a prije ili kasnije od toga možemo imati koristi svi mi.
No svatko smije napisati članak svojim riječima, a osim toga neki fizikalni zakoni koje smo učili u školi se često niti ne mogu formulirati na sto različitih načina npr. Zakon akcije i reakcije, tromost itd. U svakom slučaju ono što se može iskoristiti su datum i mjesto rođenja i smrti umjetnika (književnika, glazbenika, slikara) ili drugih značajnih ljudi, te popisi djela, koja su obično navedena na kraju članka, jer se na to ne može polagati autorsko pravo (te informacije su javno dostupne, i obično su svuda kronološki poredane), a nama to može poslužiti kao dobra osnova za članak. SpeedyGonsales 13:49, 24 Nov 2004 (CET)

Pročitao sam članak o javnom vlasništvu i vidim da se to odnosi na osobe odnosno na autore članaka, no nevidim ništa o vladinim organizacijama i tvrtkama. Ja smatram da je prava autora nepovrijediva, i u Australiji copyright vrijedi za života autora + 50 godina nakon smrti, i slični su uvjeti oko neobjavljenih dijela. Hrvatska je napravila pomak na 70 godina, zbog usklađivanja svojih zakona sa Evropskim direktivama. U cijeloj staroj enciklopediji nigdje se ne vidi ime autora, i ova enciklopedija je nastala u staroj Jugi koja se raspala i nema pravog nasljednika, no hrvatski leksikografski zavod ima svoga nasljednika i tu postoji argument. No bilo kako bilo ona se može koristi kao predložak i ako napišeš sve u svojim riječima kršenje je teško dokazati, osim ako ne prepišeš sve od slova do slova. Neke stvari kao što si naveo nepromjenjive kao osnove fizike, kemije itd., te osnovi podaci tablice itd... Ja ću početi digitalizirati ovo malo blago što sam našao, počet ću od prve knjige...

Vodomar


Upravo sam stavio na wiki nešto o Norveškoj. Nadam se da sam danas bio koristan! Zmatusk1