Sustav rada kod kuće
Sustav rada kod kuće jedan je od načina financijske prijevare.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Sheme sustava rada kod kuće prevaranti uspješno koriste već godinama, a prvi puta su korištene 1920-ih godina u SAD-u za vrijme Velike gospodarske krize. S vremenom su pojedine vlade odlučile stati na kraj prevarantima, a primjer toga je vlada SAD-a. Naime, godine 2006. pokrenut je projekt „False hopes“ (prev. "Lažne nade") kojemu je glavni cilj suzbiti ovakve prijevare.
Način funkcioniranja[uredi | uredi kôd]
Žrtva se privlači obećanjem kako će biti zaposlena u vlastitom domu, često radeći jednostavne poslove koji ne zahtijevaju puno vremena (poput „punjenja poštanskih koverti“ i sl.). Svota novca koji se obećava kao plaća znatno je veća nego uobičajna primanja (npr. na prostoru neke države). Prava svrha svega jest ta da prevarant iznuđuje novac od žrtve, a to može činiti na više načina. Primjeri su da žrtva prvo mora platiti „troškove“ kako bi pristupila poslu ili da mora kupiti određene „proizvode“ koje poslodavac (prevarant) nudi.
Poslovi koji se nude[uredi | uredi kôd]
Prevaranti žrtvama nude razne vrste poslova. Navedeni su najčešći primjeri:
- Pakiranje koverti
- Izrada nakita (za koji se mora kupiti materijal, a kasnije ga nije moguće unovčiti jer „ne odgovara standardima“)
- Unos podataka
- Obrada liječničkih računa
- Reklamiranje posla s lakom i brzom zaradom na internetskim forumima (forum spamming)
- Obavljanje telefonskih poziva
- Vršenje raznih istraživanja
- Phone sex
- Prodaja proizvoda (koje je vrlo teško prodati)
- Plaćanje po internetskom kliku
Znakovi prijevare[uredi | uredi kôd]
Znakovi prijevare su sljedeći:
- Radnik da bi se zaposlio mora platiti određene „troškove“
- Plaća se čini previsokom da bi bila istinita
- Poslodavac će zaposliti skoro bilo koju osobu, bez obzira na to ima li radnog iskustva ili potrebnih vještina
- Kompanija koja nudi posao nije poznata i nema svoju bazu kupaca/korisnika
- Kompanija nema stalno sjedište
- Nude se vrlo velike koristi od ponuđenog posla, te se navodi da ih je moguće ostvariti u kratkom vremenu
- Poslodavac više puta uzastopno kontaktira žrtvu, većinom sve do tada dok žrtva ne pristane.
Žrtve[uredi | uredi kôd]
- Osoba koja je dobila otkaz i traži izlaz iz krize
- Nezaposlena osoba koja želi zaraditi puno novca uz malo uloženog truda
- Nestručna i nekvalificirana osoba koja traži dobro plaćeni posao
- Zaposlena osoba koja želi dodatni izvor prihoda
- Stariji ljudi, invalidi, roditelji koji čuvaju djecu kod kuće te osobe sličnih profila koji žele raditi u svom domu
- Ljudi koji sudjeluju u puno aktivnosti za koje nisu plaćeni, a sada to žele biti
- Ljudi koji nisu zadovoljni svojim poslovima, tako npr. ne žele više putovati na posao, nego žele raditi u svom domu
- Ljudi koji nisu detaljno ispitali svog budućeg poslodavca
- Frustrirani ljudi koji žele zaraditi na bilo koji način
Poslijedice[uredi | uredi kôd]
Posljedice prijevare koje će osjetiti žrtva mogu biti sljedeće:
- Nedostatak novca
- Gubitak sigurnog radnog mjestu koje su dosada imali
- Narušen osobni ugled
- Problemi sa zakonom
- Uzalud utrošeno vrijeme