Vidi kôd stranice Sveti Josip

{{izdvojeni članak|studeni 2011.}}
{{dz|[[Sveti Josip (razdvojba)]]|druga značenja}}
{{Infookvir svetac
| ime                                = Sveti Josip
| slika                              = Guido Reni - Saint Joseph and the Christ Child - Google Art Project.jpg
| opis_slike                         = Sveti Josip, naslikao [[Guido Reni]]
| naslov                             = 
| nadnevak rođenja                   = ''oko'' [[90. pr. Kr.]]
| mjesto rođenja                     = [[Betlehem]]
| nadnevak smrti                     = ''nepoznato''
| mjesto smrti                       = [[Nazaret]]
| nadnevak proglašenja slugom Božjim = 
| nadnevak proglašenja blaženim      = 
| nadnevak proglašenja svetim        = ''prije kongregacije''
| slavi se u                         = 
| nadnevak spomendana                = [[19. ožujka]] i [[1. svibnja]]
| simboli na slikama toga svetca     = [[alat]] tesara, [[Isus|Dijete Isus]], [[ljiljan]]i, [[križ]] itd.
| zaštitnik                          = [[Katolička Crkva|Opće Crkve]], nerođene djece, [[otac|očeva]], iseljenika i prognanika, umirućih, trudnica, [[Družba Isusova|Družbe Isusove]]<ref>[https://www.skac.hr/novosti/jezicni-imetak-sveti-josip/ Jezični imetak: Sveti Josip] skac.hr. Objavljeno 15. ožujka 2024.</ref>
| zaštitnik zemljopisno              = [[Hrvatska|Hrvatske]], obje [[Amerika|Amerike]], [[Austrija|Austrije]], [[Filipini|Filipina]], [[Vijetnam]]a, [[Belgija|Belgije]], [[Kina|Kine]], [[Meksiko|Meksika]], [[Peru]]a, [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[Kanada|Kanade]], [[Vatikan]]a, gradova [[Köln]]a, [[Winnipeg]]a, [[Ottawa (Kanada)|Ottawe]] i inih<ref>http://saints.sqpn.com/saint-joseph/ Preuzeto 14. kolovoza 2011.</ref>
| zaštitnik zanimanja                = radnika, tesara, blagajnika, inženjera, graditelja, slastičara itd.
| glavna svetišta                    = Oratorij sv. Josipa u [[Montreal]]u, [[Nacionalno svetište sv. Josipa|Svetište sv. Josipa u Karlovcu]]
}}
'''Sveti Josip''', obrtnik (po predaji tesar) iz [[Galileja|Galileje]], zaručnik [[Blažena Djevica Marija|Marijin]] i [[Isus Krist|Isusov]] poočim i hranitelj, glava [[Sveta obitelj|Svete obitelji]]. Odlukom [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] iz [[1687.]] godine proglašen je zaštitnikom [[Hrvati|hrvatskog naroda]]. Papinskom odlukom »Quemadmodum Deus« [[Pio IX.|Pia IX.]] [[8. prosinca]] [[1870.]] proglašen je zaštitnikom sveopće [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] (lat. ''Protector sanctae Ecclesiae'', zaštitnik svete Crkve).<ref> [https://ika.hkm.hr/novosti/papa-proglasio-godinu-svetog-josipa/ Papa proglasio Godinu svetog Josipa] ''[[Informativna katolička agencija]]'', 8. prosinca 2020. </ref> Sv. Josip je i zaštitnik [[Drugi vatikanski sabor|Drugoga vatikanskog sabora]], a od 2013. i [[Vatikan]]a.<ref> Matijević, Nives. [https://www.hrvatski-fokus.hr/2020/12/28013/ U povodu 150. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom sveopće Crkve] ''Hrvatski fokus'', 11. prosinca 2020. </ref>

Josip je bio potomak iz [[David]]ova kraljevskoga roda te je po njemu i Isus bio Davidov potomak (»sin Davidov«). Radio je kao siromašni tesar iz [[Nazaret]]a i u njegovoj je blizini Isus proveo svoje [[Isusovo djetinjstvo|djetinjstvo]] i [[mladost]], živeći jednostavnim radničkim životom. Kršćani slave Josipa, Marijina zaručnika i Isusova poočima kao [[svetac|sveca]] i kao Božjega odabranika, kojemu je [[Bog]] povjerio biti glavom [[Sveta Obitelj|nazaretske obitelji]] u kojoj se ostvarilo [[Blagovijest|Isusovo utjelovljenje]].<ref>Baričević, J., Šabić, A. G.: ''Pođimo zajedno, katekizam 5'', Kršćanska sadašnjost: Zagreb, 1992.</ref> Prema [[Evanđelje|Evanđeljima]], Bog mu je u snu rekao, neka uzme Mariju za svoju ženu i da se ne boji onoga koji je u njoj začet. Kasnije mu je također poručio, da uzme Mariju i dijete i [[Bijeg u Egipat|ode u Egipat]], i da se također u određeno vrijeme vrati iz Egipta i nastani u [[Nazaret]]u. Drugim riječima, Josip je bio dobro upućen u Božje govore.<ref>http://www.katolici.org/katekizam.php?action=c_vidi&id=1888 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111125231628/http://www.katolici.org/katekizam.php?action=c_vidi&id=1888 |date=25. studenoga 2011. }} Preuzeto 15. kolovoza 2011.</ref> Josip zajedno s Marijom i Isusom čini Svetu obitelj. Svetkovina sv. Josipa slavi se [[19. ožujka]], a [[1. svibnja]] je spomendan sv. Josipa radnika.

== U evanđeljima ==
=== Prije Isusova rođenja ===
Riječ "Josip" [[hebrejski jezik|hebrejskog]] je podrijetla i znači "neka Bog pridoda". Te je riječi zapisane u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]], izgovorila [[Rahela]], ljubljena žena [[Jakov (praotac)|praoca Jakova]], rodivši sina nakon duge neplodnosti, sina poznatog nam kao [[Josip (praotac)|Josip Egipatski]].<ref>http://www.bijakova.com/Blagdani/Blagdani_06.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110306114158/http://www.bijakova.com/Blagdani/Blagdani_06.htm |date=6. ožujka 2011. }} Preuzeto 15. kolovoza 2011.</ref> 

[[Datoteka:Brooklyn Museum - Saint Joseph - James Tissot - overall.jpg|180px|lijevo|thumb|[[James Tissot]]: Sveti Josip, 19. stoljeće]]
Sv. Josip prvi put se spominje u [[Evanđelje po Mateju|Evanđeljima po Mateju]] i [[Evanđelje po Luki|Luki]], koja su napisana oko [[70.]] godine. U Novom zavjetu, sv. Josip spominje se u samo dvanaest redaka. [[Sveti Luka|Evanđelist Luka]] navodi u popisu [[Isus]]ova rodoslovlja, da se otac sv. Josipa zove Eli (Lk 3, 23),<ref>http://www.hbk.hr/biblija/pregled.php Preuzeto 11. kolovoza 2011.</ref> dok Matej piše, da mu je ime Jakov (Mt 1,16). Popis Isusova rodoslovlja, ima funkciju prikazivanja Isusa kao obećanog [[Mesija|Mesije]], potomka [[David]]ova roda. Josipovi djed i baka bili su Matan i Esta. Josipova [[majka]] bila je prvotno udana za Elija i nisu imali [[djeca|djece]]. Nakon što je Eli preminuo, udala se za Jakova, koji je bio Elijev polubrat. Po [[Židovi|židovskom]] zakonu, ako je žena postala udovica, a nije imala djece, preporučivalo se, da se uda za muževog brata ili polubrata, ako je bio samac, kako bi se sačuvala pokojnikova loza. Tako se Josipova majka udala za Jakova - polubrata od pokojnog muža i u tom braku rodio se Josip. Tako je Josip bio sin Jakovljev po naravi, a sin Elijev po zakonu.<ref>[[Josip Pazman|Pazman, Josip]]: Život svetog Josipa, Hrvatsko katoličko društvo sv. Jeronima, Zagreb 2010.</ref>

Prema Evanđeljima, bio je iz [[kralj David|Davidove]] kraljevske dinastije, a po zanimanju je bio tesar.<ref>Svijet Biblije, Novi zavjet, Mladinska knjiga, Zagreb 1991.</ref> [[Sveti Matej|Sv. Matej]], [[apostol]] i [[evanđelist]], kaže za njega, da je bio pravednik, što znači krjepostan i svet muž. Živio je skromno u gradiću [[Nazaret]]u u pokrajini [[Galileja|Galileji]] na sjeveru [[Palestina|Palestine]]. Stanovništvo je bilo miješano, uz [[Židov]]e bilo je i drugih naroda. 

Prema predaji, Marijini roditelji [[Sveti Joakim|Joakim]] i [[Sveta Ana|Ana]] nisu dugo mogli imati djece. Zavjetovali su se [[Bog]]u, ako dobiju [[dijete]], da će ga posvetiti njegovoj svetoj službi. Marija je kao i druge židovske djevojke bila odgojena u [[Jeruzalemski hram|Jeruzalemskom hramu]] od treće do četrnaeste godine. Nakon toga vratila se kući i mogla se udati. Marija se zavjetovala Bogu, da će zauvijek biti djevica. To je starješinu, velikog svećenika dovelo na muke, jer je po [[Sveto pismo|Sv. pismu]] morao poštovati zavjete, a s druge strane nijedna djevojka osim Marije nije se zavjetovala na vječno djevičanstvo i nije bilo predviđeno, da djevojka ostane sama i neudana. Tada nije bilo ženskih redovničkih zajednica. Veliki svećenik je sazvao pismoznance i narodne starješine na vijeće. Zaključili su, da će Boga [[molitva|molitvom]] zatražiti za pomoć. Svećenik je tijekom molitve čuo: "Riječ [[Izaija (prorok)|proroka Izaije]] valja da se ispuni: Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, cvijet će izbiti iz korijena njegova, i počivat će nad njim duh Gospodnji." (Iz 11, 1-2). Na to je veliki svećenik donio proglas, da svi mladići iz roda Davidova sposobni za ženidbu, dođu u Hram s grančicom u ruci. Procvala je jedino Josipova grančica i blago svjetlo obasjalo mu je glavu. I tako je prema predaji, postao Marijin zaručnik i kasnije suprug. Predaja je zabilježena u knjizi crkvenog oca [[Grgur iz Nise|Grgura iz Nise]] i nekih drugih. 

[[Datoteka:F0402 Louvre Giordano Mariage Vierge MI868 rwk.jpg|250px|desno|thumb|[[Luca Giordano]]: Vjenčanje Djevice, 1688.]]
Marija je pristala biti s Josipom pod uvjetom, da bude djevica i u [[brak]]u. [[Katolička Crkva]] vjeruje, da Djevica Marija i sv. Josip nisu imali spolne odnose u braku. Josip i Marija bili su iz istog plemena i roda. Pleme je Judino (judejsko), a rod Davidov (potomci kralja Davida). Židovski zakon je govorio: "Svi muškarci neka si uzimaju žene iz plemena i porodice svoje: i sve žene neka si uzimaju muževe od istog plemena, da baština ostane u porodici i da se plemena ne pomiješaju međusobno, već da tako ostanu kako li je razdijelio Gospodin." (Br 36, 7-9) [[Zaruke]] su u ono vrijeme bile već oblik ženidbe, ali trebalo je proći određeno vrijeme prije nego što mladenac uvede mladenku u svoju kuću uz ženidbene svečanosti. Upravo u tom međuvremenu, Marija je začela [[Isus]]a po [[Duh Sveti|Duhu Svetome]]. Josip nije bio prisutan kada se to dogodilo i nije ništa znao o tome. Kada je shvatio, da je Marija [[trudnoća|trudna]], našao se u velikom iskušenju i boli. Vjerovao je da je Marija poštena djevojka, a opet vidjeli su se znaci trudnoće. U to vrijeme običaj je bio da se djevojka kamenuje ako je učinila preljub. Josip to nikako nije želio, pa je tražio način kako da je na častan način otpusti. Odlučio je otići iz Nazareta. [[Noć]] prije nego što je kanio otići, u snu mu se javio [[anđeo]] i poručio: "Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi svoju ženu Mariju, jer ono što je u njoj začeto od Duha je Svetoga. Rodit će Sina i dat će mu ime Isus, jer će on spasiti svoj narod od njegovih grijeha" (Mt 1,18-25). Josip se smirio i prihvatio. Tako je Josip bio poučen ne samo o nepovrijeđenoj časti Djevice Marije, nego i o njezinom uzvišenom dostojanstvu. Zato je od sada preuzeo na sebe dužnost, da bude zaštitnikom i čuvarom najsvetije obitelji, u kojoj će se othranjivati sam Sin Božji, Mesija i Spasitelj svijeta.<ref>Obreški, Janko: Biblijska povijest Staroga i Novoga zavjeta, Marjan tisak, Split 2005.</ref> Pozvao je Mariju, da dođe živjeti k njemu i imali su svadbenu svečanost. Odlučili su se na djevičanski brak, ali drugima nisu rekli za to. U [[brak]]u su se izuzetno voljeli i poštovali, imali su skladan i dobar brak.

=== Isusovo rođenje ===
Mariji se približavalo vrijeme poroda. Tada je došla naredba rimskog cara Augusta, da se popiše stanovništvo. Josip i trudna Marija krenuli su na put iz njihovog grada Nazareta u Betlehem, gdje je bio popis stanovništva za njih, jer su oboje iz roda kralja [[David]]a. U Betlehemu se čuvala knjiga potomaka Davidovih, tamo je valjalo poći i prijaviti se rimskim pisarima. Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto u svratištima te su naposljetku završili u staji, okruženi domaćim životinjama, gdje se Isus rodio. Josip je bio jedini svjedok Marijina poroda. Oboje su se poklonili Isusu u [[jaslice|jaslicama]], prvo Marija pa Josip. [[Anđeo|Anđeli]] su pastirima dojavili vijest o Isusovu rođenju te su prvi vidjeli dijete. Poslije je [[betlehemska zvijezda|zvijezda repatica]] dovela [[sveta tri kralja]] do Isusa. Pastiri su predstavnici puka, a sveta tri kralja plemstva, jer se Isus rodio za sve ljude. Sveta tri kralja našli su Isusa s Marijom i Josipom, poklonili su mu se i dali mu darove: [[zlato]], [[tamjan]] i [[smirna|smirnu]]. Isus nije Josipovo dijete po načinu začeća, ali niti od njega posvojeno dijete. To je dijete njegove zaručnice Marije, ali ne snagom njegova braka, niti bilo kojeg čovjeka, nego samoga Boga.

=== Za vrijeme Isusova djetinjstva ===
[[Datoteka:Mengs, Traum des hl. Joseph.jpg|200px|lijevo|thumb|[[Anton Raphael Mengs]]: Josipov san, [[1773.]] – [[1774.]]]]
Nakon Isusovog rođenja, Josip je našao bolji smještaj u Betlehemu, jer više nije bilo toliko [[ljudi]] u gradu. Osmi dan nakon [[Isusovo rođenje|rođenja]], po židovskom zakonu izvršili su obred obrezanja i tada je Josip, Djetetu dao ime Isus, kako mu je poručio anđeo u snu. [[Presveto Ime Isusovo|Ime Isus]] znači Otkupitelj, Spasitelj.

Prema Mojsijevu Zakonu, Josip i [[Sveta Marija|Marija]] donijeli su Isusa u Hram u [[Jeruzalem]]u, da ga, kao prvorođenca, obredno prikažu [[Bog]]u. Preko [[Mojsije|Mojsija]], Bog je [[Židovi|Izraelcima]], dao propis, da 40. dan nakon poroda [[svećenik|svećenici]] u Hramu moraju blagosloviti rodilju. Roditelji su za uzvrat, dali [[ovca|janje]] mlađe od godine dana ili mladu [[golub]]icu. U stilu Isusova skrovita djetinjstva, obred je prošao jednostavno i nenapadno. U Hramu se zatekao starac Šimun, koji je [[Isus]]a primio u naručje i prepoznao ga kao Mesiju, na čuđenje Josipa i Marije, a [[Sveta Marija|Mariji]] je prorekao, da će mnogo patiti, riječima: "Mač boli, probost će ti dušu." Proročica Ana je također bila tada u Hramu i uputila je [[molitva|molitve]] i zahvale Bogu.

Sv. Josipu u snu se ukazao [[anđeo]] i rekao: "Ustani, uzmi dijete i majku njegovu te bježi u Egipat i ostani ondje dok ti ne reknem, jer će Herod tražiti dijete da ga pogubi" ([[Evanđelje po Mateju|Mt]] 2, 13). Herod je odlučio pogubiti svu djecu u [[Betlehem]]u i okolici od dvije godine na niže, stoga su Josip, [[Djevica Marija]] i Isus morali pobjeći. [[Bog Otac]] ni Isus nisu upotrijebili svoje moći, da se brane od progonstva, već su izbrali ponizan put. Sv. Josip je poslušao i s Marijom i Isusom na brzinu krenuo još iste [[noć]]i na put samo s najosnovnijim stvarima. Granica je bila nekoliko sati daleko, a slijedila je [[pustinja]] po kojoj su putovali pet-šest dana. Bili su u [[strah]]u, da ih ne stigne Herodova vojska. Prema predaji, smatra se, da je sveta obitelj bila u današnjem selu Matariji nedaleko antičkog grada [[Heliopolis]]a (danas dio [[Kairo|Kaira]]).<ref>Dr. Rudolf Vimer:Isus Krist, život našeg Spasitelja, UPT Đakovo 2006.</ref> Sv. Josip bio je drvodjelja pa je svojim radom izdržavao Djevicu Mariju i Isusa. Bilo je vremena, kada su bili gladni i jedva su preživljavali. Bili su u Egiptu nekoliko godina, dok nije umro Herod. Tada se [[anđeo]] javio Josipu u snu i rekao: "Ustani, reče, uzmi dijete i njegovu majku te pođi u zemlju izraelsku jer su umrli oni koji su djetetu o glavi radili" (Mt 2, 20). Vratili su se u [[Izrael]], ali ne u [[Judeja|Judeju]], jer je tamo vladao Herdovov nasljednik Arhelaj, nego u [[Nazaret]] u [[Galileja|Galileju]] gdje su bili sigurni (Mt 2, 22). Sv. Josip radio je kao tesar. Isus mu je pomagao u poslu. U to vrijeme tesarov posao sastojao se u tome, da teše grede za [[krov]]ove i terase, da izrađuje [[vrata]], grube [[škrinja|škrinje]], da popravlja [[plug]]ove i [[kotač]]e na kolima kakva su se radila tada, da ograđuje [[polje|polja]] i [[vrt]]ove i tako ih štiti od [[domaća ovca|ovaca]].<ref>Thivollier P:Isusov život u slikama, Glas Koncila, Zagreb 1991.</ref> Tesarska vještina više je puta dobro došla. Tako je u Betlehemu, Josip špilju mogao na brzinu bar malo učiniti ugodnijom za Marijin porod. Na dugom putu u [[Egipat]] i tijekom progonstva u Egiptu, prehranjivali su se od Josipova rada. Kao tesar, mogao je raditi svuda, i u [[grad]]u i na [[selo|selu]], i u domovini i u tuđoj zemlji.

[[Datoteka:Johann Baptist Schmon Tod Josephs.jpg|250px|desno|thumb|[[Johann Baptist Schmon]]: Smrt sv. Josipa, [[18. stoljeće]]]]
Hodočastio je s dvanaestogodišnjim Isusom i Marijom iz rodnog [[Nazaret]]a u [[Jeruzalem]] po propisu židovskog zakona o blagdanu [[Pasha|Pashe]]. Putovali su zajedno prijatelji i susjedi, neki na magarcima i konjima, a većina pješice. Tada je Isus prvi put stupio u kuću svoga nebeskog [[Bog Otac|Oca]]. I nakon što su Josip i Marija krenuli prema kući, Isus je ostao u hramu. Oni su mislili, da se i on vraća zajedno u grupi s drugom [[djeca|djecom]]. Shvatili su, da su ga izgubili pa su ga tražili tri dana. Za povratak im je bio potreban čitav dan, a još su ga jedan dan tražili i našli ga u hramu gdje raspravlja s učiteljima i pismoznancima. Te ljude je vrlo iznenadilo Isusovo znanje, jer je imao samo dvanaest godina, dok su oni bili iskusni i poznati učitelji!<ref>Taylor Kenneth N.: Biblijske priče i događaji, Riječi iskrene, Pušćine, Čakovec 2001.</ref> Marija je upitala Isusa zašto im je to učinio. Isus je odgovorio, da je ostao u hramu, jer mu valja biti u kući svoga Oca.<ref>Heffler-Kornfeind: Srednji kršćanski nauk, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb 1990.</ref> Poslije toga, Isus se sa svojim roditeljima vratio kući u Nazaret i bio poslušan. 

Za vrijeme Isusovog djetinjstva u Nazaretu, Sveta obitelj vodila je običan svakodnevni život, koji se sastojao od rada, obiteljskog zajedništva i molitve. Isusova poslušnost Mariji i Josipu, njegovom zakonitom ocu, odraz je njegove sinovske poslušnosti Bogu Ocu. Marija i Josip s vjerom prihvaćaju Otajstvo Isusa, premda ga uvijek ne shvaćaju.<ref>Katekizam Katoličke Crkve, Kompendij, Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb 2006.</ref> Sveti Josip više se ne spominje u evanđeljima nakon Isusove 12. godine. Vjeruje se, da su u času njegove smrti bili prisutni Isus i Djevica Marija te se zbog toga časti kao [[svetac zaštitnik]] umirućih. Umro je prije Isusovog javnog djelovanja, muke i [[Uskrsnuće Isusa Krista|uskrsnuća]], između Isusove 12. i 30. godine, ali bliže 30. nego 12. godini. Da je sv. Josip bio živ u vrijeme [[Isusovo razapinjanje|Isusove muke na križu]], ne bi [[Isus na križu|Isus s križa]] povjerio Djevicu Mariju [[Sveti Ivan Evanđelist|apostolu Ivanu]] na skrb. Smatra se, da je sv. Josip u vrijeme zaruka s Djevicom Marijom imao između 30 i 40 godina, a da je umro s otprilike 60 godina. Ljudi su vjerovali, da je on Isusov otac i Marijin suprug (koja je bila vrlo mlada u vrijeme poroda), stoga nije mogao biti starac u vrijeme [[Isusovo rođenje|Isusova rođenja]] i djetinjstva, već je bio u punoj muževnoj snazi, pogotovo jer je morao uzdržavati [[obitelj]] i podnositi teške fizičke napore u poslu i u dugim [[putovanje|putovanjima]] poput puta u [[Egipat]] pješke u trajanju pet-šest dana i nazad nakon nekoliko godina. Nakon smrti, tijelo mu je počivalo u grobu, a duša mu je boravila u pretpaklu na kratko vrijeme. Prema crkvenom učenju, vrata [[raj]]a bila su zatvorena od vremena [[grijeh]]a prvih ljudi [[Adam]]a i [[Eva|Eve]] do Isusova uskrsnuća. Duše pravednika, boravile su u pretpaklu, ali ne i u [[pakao|paklu]]. Nakon Isusova uskrsnuća, vjeruje se, da sv. Josip zauzima istaknuto i visoko mjesto u raju. Nema spomena o grobu ili relikvijama dijelova tijela sv. Josipa pa Crkva vjeruje, da je uskrsnuo s drugim pravednicima nakon Isusova uskrsnuća na isti dan te na [[Spasovo]] s Kristom uzašao na nebesa. U Evanđelju je opisano: "grobovi se otvoriše i ustaše mnoga tijela svetih, koji su usnuli. I izišavši iz grobova po uskrsnuću njegovu, dođoše u sveti grad i pokazaše se mnogima." (Mt 27, 51-53)

== Epizode iz života po Evanđeljima ==
[[Datoteka:Saint Joseph with the Infant Jesus by Guido Reni, c 1635.jpg|240px|desno|thumb|[[Guido Reni]]: Sv. Josip s Djetetom Isusom, oko [[1635.]]]]
{| border=1 class="wikitable sortable" border="1" cellpadding="3" ||
!width="40" |Redoslijed
!width="300" |Događaj
!width="60" |[[Evanđelje po Mateju|Matej]]
!width="60" |[[Evanđelje po Marku|Marko]]
!width="60" |[[Evanđelje po Luki|Luka]]
!width="60" |[[Evanđelje po Ivanu|Ivan]]
|-
||1.||Josip živi u [[Nazaret]]u||||||Lk 2, 4||
|-
||2.||[[Rodoslovlje]]||Mt 1, 1-17|||||Lk 3, 23||
|-
||3.||Josip zaručen s [[Djevica Marija|Marijom]]||Mt 1, 18||||||
|-
||4.||[[Anđeo]] govori Josipu u snu||Mt 1, 20-21||||||
|-
||5.||Josip i Marija putuju u [[Betlehem]]||||||Lk 2, 8-15||
|-
||6.||[[Isusovo rođenje]]||Mt 1, 25||||Lk 2, 6-7||
|-
||7.||[[Svijećnica|Prikazanje u Hramu]]||||||Lk 2, 22-24||
|-
||8.||Anđeo u snu poručuje Josipu neka pobjegnu u Egipat||Mt 2, 13||||||
|-
||9.||[[Bijeg u Egipat]]||Mt 2, 14-15||||||
|-
||10.||Anđeo u snu poručuje Josipu neka se vrate iz Egipta||Mt 2, 19-20||||||
|-
||11.||Povratak u [[Nazaret]]||Mt 2, 21-23||||Lk 2, 39||
|-
||12.||Traženje Isusa u Hramu||||||Lk 2, 41-51||
|-
||13.||[[Sveta Obitelj]]||||||||Iv 6, 41-42
|}

== Štovanje ==
[[Datoteka:Montreal 538.jpg|200px|desno|thumb|[[Oratorij sv. Josipa]] u [[Montreal]]u, jedna od najpoznatijih crkvi posvećenih sv. Josipu]]
Značajnije štovanje sv. Josipa započelo je oko [[850.]] godine u [[Reichenau]]u, a kasnije su ga osobito promicali [[Bernard iz Clairvauxa|sveti Bernard iz Clairvauxa]], [[sveta Tereza Avilska]], [[sveti Franjo Saleški]], [[Ivan Gerson]], [[franjevci]] i papa [[Siksto IV.]], koji je uveo blagdan sv. Josipa obveznim za svu Crkvu. Sv. Josip je zaštitnik bolesnika i umirućih i uzor obiteljskog života te pokazuje kako se služi Isusu, spasitelju čovjeka. Poznata je pobožnost [[Konop sv. Josipa]].

Vjernici štuju sv. Josipa na razne načine. Svetkovina sv. Josipa je [[19. ožujka]], a slavi se i [[1. svibnja]] kao sv. Josip radnik. Njemu su posvećene mnoge [[molitva|molitve]] kao što su: litanije sv. Josipa, [[Dodatak:Popis krunica|krunica svetom Josipu]]<ref> [https://rastimougospodinu.com/krunica-svetom-josipu/ Krunica svetom Josipu] Pristupljeno 15. ožujka 2022. </ref>, trodnevnice, devetnica, tridesetodnevnica i dr. Tako se »mala devetnica« moli devet dana uoči svetkovine, a »velika devetnica« devet srijeda uoči svetkovine (pobožnost je poznata i kao »Devet srijeda sv. Josipu«). Posvećena mu je [[srijeda]], kao njegov dan.<ref>Radanović, Marijan: ''Sveti Josip'', Svetište sv. Josipa: Karlovac, 1987.</ref> [[Ožujak]] je mjesec posvećen sv. Josipu. Postoje bratovštine sv. Josipa. Postoje i vjerski časopisi o sv. Josipu poput [[Karlovac|karlovačkog]] ''[[Glasnik svetog Josipa|Glasnika svetog Josipa]]'', brojne knjige i [[molitvenik|molitvenici]] (''Idite k Josipu'' i ini). Ponegdje se [[Očev dan]] slavi na njegovu svetkovinu 19. ožujka.  

[[Habsburg|Hasburška dinastija]] štovala je sv. Josipa, sve od cara [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I.]] Nastao je običaj, da se carevićima daje ime Josip ([[njemački jezik|njem]]. Joseph). Tako su Hasburgovci imali careve: [[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa I.]], [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] i [[Franjo Josip I.|Franju Josipa I.]]

Časti se u [[Italija|Italiji]] (pogotovo na [[Sicilija|Siciliji]]), u talijanskim zajednicama u [[SAD]]-u, na [[Filipini]]ma, u [[Kanada|Kanadi]], na [[Malta|Malti]], u [[Španjolska|Španjolskoj]] i drugdje. Sv. Josip je [[svetac zaštitnik]] brojnih država širom [[svijet]]a, uključujući i [[Hrvatska|Hrvatsku]].

Prema Crkvenoj tradiciji, srijeda nakon druge nedjelje po [[Uskrs]]u slavi se kao blagdan zaštite sv. Josipa.<ref> ''Srce Isusovo - spasenje naše'', Zagreb, 1946., str. 385-386. </ref>

=== Relikvije ===
Postoje [[relikvije]] sv. Josipa drugoga reda tj. predmeti kojima se koristio. U [[Italija|talijanskoj]] [[Perugia|Perugi]] od [[1477.]] nalazi se njegov vjenčani prsten. Prethodno je bio u [[Chiusi]]ju, kamo je donesen iz [[Jeruzalem]]a u 11. stoljeću. 

U [[Francuska|francuskome]] gradu Joinville-sur-Marne čuva se pojas (''cingulum'') svetog Josipa, dok se u riznici [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] u [[Njemačka|njemačkome]] [[Aachen]]u čuvaju zavoji, koje je kao [[čarape]] sv. Josip zamatao Djetetu Isusu.

U talijanskom samostanu Camaldoli u okolici [[Arezzo|Arezza]] nalazi se štap sv. Josipa. Prethodno je bio u [[Turska|turskom]] [[Izmir]]u.

=== Sveci i sv. Josip ===
Među [[crkveni red|crkvenim redovima]], [[karmelićani]] i [[franjevci]] istakli su se u širenju i prakticiranju josipovskih pobožnosti. [[Sveta Terezija Avilska]] nazivala je sv. Josipa svojim ocem i gospodarom. Posvetila mu je trinaest karmelićanskih [[samostan]]a, koje je sama osnovala njemu u čast. Osobno je širila pobožnost prema njemu i zapisala milosti, čiji je dobitak pripisivala njegovu zagovoru.<ref>Radanović, Marijan: ''Idimo k Josipu'' (9. izd.), Glasnik sv. Josipa: Karlovac, 2006.</ref>

Među osobite štovatelje sv. Josipa ubraja se sv. [[Franjo Saleški]]. U svojem [[časoslov]]u imao je samo sličicu sv. Josipa. Jednom je nekom redovniku izjavio, da sav pripada sv. Josipu. Uoči svetkovine sv. Josipa, [[post]]io je na [[kruh]]u i [[voda|vodi]]. Kad je utemeljio novu redovničku družbu, uzeo je sv. Josipa za [[svetac zaštitnik|sveca zaštitnika]]. 

Slično su sv. Josipa štovali sv. [[Ignacije Loyola|Ignacije Loyolski]], sv. [[Vinko Paulski]] i brojni [[sveci]].

=== U Hrvatskoj ===
[[Datoteka:Ivan Komersteiner - Bernardo Bobić sveti Josip, oko 1690..JPG|mini|240px|Ivan Komersteiner(kipar) i [[Bernardo Bobić]] (polikromator): ''Sveti Josip'', [[1688.]] – [[1690.]], s [[oltar]]a [[Ladislav I. Sveti|sv. Ladislava]] iz [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]], [[Muzej za umjetnost i obrt]], Zagreb. Izrazito empatično prikazani pogled sv. Josipa koji tjeskobno, izgubljeno gleda pred sebe, čini ovu skulpturu neospornim remek-djelom.]]
Vlada [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] je [[20. ožujka]] [[1521.]] godine prihvatila prijedlog da se u Republici svetkovina svetog Josipa slavi kao zapovijedni blagdan. 

U [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjevernim krajevima Hrvatske]] štovanje su mu širili [[isusovci]], a [[Hrvatski sabor]] na svojemu zasjedanju [[9. lipnja|9.]] i [[10. lipnja]] [[1687.]] godine proglasio ga je zaštitnikom [[Hrvatsko kraljevstvo|Hrvatskoga Kraljevstva]]. Točnije, u saborskom protokolu od tih dana, na [[latinski jezik|latinskom]] piše: „''Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.''”<ref name="Odluka">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3629 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140227083652/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3629 |date=27. veljače 2014. }} Hrvatska zajednica u Srbiji danas proslavlja blagdan Svetog Josipa, 19. ožujka 2009.</ref> [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatski biskupi]] na svojemu zasjedanju u [[Split]]u [[1972.]] godine izjavili su „da je odluka Hrvatskog sabora iz 1687. god. i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta…”. Tada je Hrvatska biskupska konferencija donijela odluku da se osobito mora štovati u Hrvatskoj.<ref name="Odluka"/> To je proglašenje na prijedlog [[Zagrebačka biskupija|zagrebačkog biskupa]] [[Martin Borković|Martina Borkovića]] bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i kasnije nije nikada osporeno.<ref>http://www.zupa-svjosip.hr/osvjosipu.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120624045729/http://www.zupa-svjosip.hr/osvjosipu.htm |date=24. lipnja 2012. }} Preuzeto 15. kolovoza 2011.</ref>

Odlukom [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV R. Srbije]] blagdan sv. Josipa je jedan od četiriju blagdana [[Hrvati u Srbiji|hrvatske zajednice u Srbiji]].<ref name="Proslava">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3633 Radio Subotica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110816173300/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=3633 |date=16. kolovoza 2011. }} Hrvatska zajednica u Srbiji proslavila blagdan Svetog Josipa, 20. ožujka 2009.</ref> [[Nacionalno svetište sv. Josipa]] je u [[Karlovac|Karlovcu]] na [[Stari grad Dubovac|Dubovcu]].

2017. godine se na [[Tridesetodnevnica za Hrvatsku i hrvatski narod|Tridesetodnevnici za Hrvatsku i hrvatski narod]] molilo za sve nakane po [[zagovor]]u [[sv. Josip]]a, povodom 330. obljetnice kako je [[Hrvatski sabor]] proglasio sv. Josipa za nebeskog [[svetac zaštitnik|zaštitnika]] hrvatskog naroda.<ref name="bitno.net">[https://www.bitno.net/vjera/molitve/tridesetodnevnica-za-hrvatsku/ Bitno.net] ODS: ''Počinje Tridesetodnevnica za Hrvatsku i hrvatski narod: Evo što i kako treba moliti za blagoslov naše Domovine'', 5. srpnja 2017. (pristupljeno 10. srpnja 2017.)</ref> Na tu prigodu je i prema odluci [[kardinal]]a [[Josip Bozanić|Josipa Bozanića]], na području [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]] proglašena [[Godina svetog Josipa]] s početkom [[19. ožujka]] [[2017.]]

== U umjetnosti ==
===Slikarstvo===
[[Datoteka:Raffaello - Spozalizio - Web Gallery of Art.jpg|mini|lijevo|200px|[[Rafael]]: ''Vjenčanje Djevice'', [[1504.]], ulje na platnu, 170×117 cm, [[Brera]], [[Milano]].]]
Do [[17. stoljeće|17. stoljeća]], na slikama se sv. Josip prikazivao kao [[čovjek]] poodmakle dobi, sijede kose, često proćelav i kao relativno sporedan lik uz [[Djevica Marija|Djevicu Mariju]] i [[Isus]]a, često u pozadini, pasivne uloge osim na slikama [[Bijeg u Egipat|bijega u Egipat]]. Josip je prikazivan uglavnom s bradom, ne samo u skladu sa [[Židovi|židovskim]] običajima, već i zato što se u Evanđeljima ne navodi njegova starost, a uglavnom se smatralo kako je bio stariji od Djevice Marije. 

Ipak, u korak s porastom zanimanja za Josipovu ulogu u [[Evanđelje|Evanđeljima]], postaje središnja figura u prikazima [[Sveta Obitelj|Svete Obitelji]]. Često se prikazuje kao mlađi ili čak mladenački čovjek (osobito u [[Protestantizam|protestantskim]] prikazima), koji radi kao [[stolar]] ili kao djelatan sudionik u svakodnevnom životu Djevice Marije i Isusa<ref>[http://www.catholicculture.org/culture/library/view.cfm?id=4464&CFID=91264709&CFTOKEN=10083966 Catholic Culture {{eng oznaka}}] Preuzeto 8. kolovoza 2011.</ref>

Cijeli ciklusi prikaza života sv. Josipa vrlo su rijetki u [[srednji vijek|srednjem vijeku]], iako je često prisutan u prizorima iz života Djevice Marije i Isusa. Na [[triptih]]u oltara Mérode oko [[1425.]] [[Robert Campin|Roberta Campina]] desni dio posvećen je samo sv. Josipu. Prikazan je kako radi kao stolar. 

Na nekim kipovima u ruci ima [[cvijeće]] poput [[ljiljan]]a, što simbolizira da je božanski izabran. Neke [[Pravoslavlje|pravoslavne]] [[ikona|ikone]] s motivima [[Božić]]a prikazuju sv. Josipa kojega iskušava đavao (prikazan kao starac s krilima), nagovarajući ga na prekid zaruka, i kako se sv. Josip odupire toj kušnji. Postoje neke slike na kojima sv. Josip nosi židovski šešir. Sv. Josip ponegdje se povezuje i s [[crna|crnom]] bojom, a u modernim prikazima i sa [[zelena|zelenom]], dok je boja Djevice Marije [[plava]].

Jedna od najpoznatijih slika na kojima se pojavljuje Josip je [[Rafael]]ovo ''Vjenčanje Djevice''. Na slici, Josip i Marija stoje pred [[svećenik]]om i sklapaju ženidbu. Josip u ruci drži procvalu mladicu i daje obećanje vjernosti svojoj zaručnici. Postrance neki mladić lomi o [[koljeno]] svoju suhu mladicu. Mladice podsjećaju na predaju, po kojoj je Marija trebala pripasti mladiću, čija će mladica procvati, a to je bio baš Josip.

<gallery>
Datoteka:St Joseph with Jesus.jpg|[[Ikona]] sv. Josipa s Isusom, oko [[1850.]], [[Bugarska]]
Datoteka:Jacob a.jpg|[[Michelangelo]] u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]]: Jakov i Josip (Josip i njegov otac Jakov)
Datoteka:Coronación de San José Valdés Leal.jpg|Juan de Valdés Leal: Krunjenje sv. Josipa, oko [[1665.]]
Datoteka:Georges de La Tour 048.jpg|[[Georges de La Tour]]: Josip kao tesar, oko [[1635.]]
Datoteka:Presentation in the Temple. Bartolo di Fredi..jpg|Bartolo di Fredi: Prikazanje u Hramu, [[1388.]]
Datoteka:Bartolomé Esteban Perez Murillo 003.jpg|[[Bartolomé Esteban Murillo]]: Sveta obitelj s Duhom Svetim, [[1675.]] – [[1682.]]
Datoteka:Billafingen_Pfarrkirche_Seitenaltar.jpg|Oltar sv. Josipa u [[Njemačka|Njemačkoj]].
Datoteka:Flight into Egypt - Capella dei Scrovegni - Padua 2016.jpg|[[Giotto]]: Bijeg u Egipat, [[13. stoljeće]].
</gallery>

===Film===
* ''Očevo srce'', španjolski igrani dokumentarac (dokudrama)<ref>[https://www.bitno.net/kultura/film-i-tv/laudato-tv-donosi-dokudramu-o-svetom-josipu-ocevo-srce/ Laudato TV donosi dokudramu o svetom Josipu ‘Očevo srce’] bitno.net. Objavljeno 14. ožujka 2024 </ref>

== Vidi i: ==
* [[Isus]]
* [[Djevica Marija]]
* [[Sveta obitelj]]
* [[Nazaret]]
* [[Jubilejska godina svetog Josipa]]

== Literatura ==
* {{citiranje časopisa|first=Marko|last=Dragić|author-link=Marko Dragić|year=2020|title=Štovanje sv. Josipa u hrvatskoj crkveno-pučkoj baštini|journal=Nova prisutnost|volume=XVIII|issue=1|page=145-169}} {{Hrčak|id=342947}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat|Sveti Josip}}
{{Commons|Saint Joseph|Sveti Josip}}
;Mrežna mjesta
* [http://www.katolici.org/katekizam.php?action=c_vidi&id=1888 Tomislav Ivančić o sv. Josipu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111125231628/http://www.katolici.org/katekizam.php?action=c_vidi&id=1888 |date=25. studenoga 2011. }}
* [http://www.zupa-svjosip.hr/zupeisvetista.htm Župe i svetišta sv. Josipa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110306115257/http://www.zupa-svjosip.hr/zupeisvetista.htm |date=6. ožujka 2011. }}
* [http://www.hrkarmel.com/molitve_svjosipu.htm Molitve sv. Josipu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101124114800/http://www.hrkarmel.com/molitve_svjosipu.htm |date=24. studenoga 2010. }}
* [http://hr.opusdei.org/art.php?p=21963 Sveti Josip, Učitelj nutarnjega života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110414144118/http://hr.opusdei.org/art.php?p=21963 |date=14. travnja 2011. }}

{{Osobe Novog zavjeta}}
{{Opći rimski kalendar}}
{{Isusovo rođenje}}

{{GLAVNIRASPORED:Josip}}
[[Kategorija:Sveti Josip]]
[[Kategorija:Sveci]]
[[Kategorija:Biblijski likovi]]