Sveučilište u Segedinu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Rektorova zgrada Sveučilišta u Segedinu.

Sveučilište u Segedinu (mađarski: Szegedi Tudományegyetem) veliko je istraživačko sveučilište u Mađarskoj.

Nalazi se u trećem najvećem gradu u Mađarskoj, Segedinu. Sveučilište je jedno od najvažnijih mađarskih sveučilišta i jedno je od najistaknutijih visokoškolskih ustanova u Srednjoj Europi. Prema Akademskom rangiranju svjetskih sveučilišta u istraživanju Šangaj Jiao Tonga (2003., 2004., 2005.), našlo se u skupini sveučilišta između na 203.-300. mjesta na cjelokupnom popisu, 80.-123. mjestu po znanstvenom rangiranju europskih sveučilišta, i prvo po mađarskom nacionalnom rangiranju.

Godine 2014., Svjetska sveučilišna rang lista QS stavila je Sveučilište u Segedinu u skupinu sveučilišta od 501. do 550. mjesta na globalnoj razini. Bilo je najviše rangirano u kategoriji Moderni jezici.

Operativni proračun Sveučilišta za 2014. godinu iznosio je 220 milijuna američkih dolara. [1]

Preteča ovoga sveučilišta bilo je Sveučilište Kolozsvár (danas Cluj-Napoca), koje je 1872. godine osnovao car Franjo Josip I., koje se nakon Trianonskoga ugovora 1921. moralo preseliti u Mađarsku i ponovno pokrenuti u Segedinu. [2]

Među studentima Sveučilišta bio je i Albert Szent-Györgyi, jedan od osnivača Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1937. za svoja otkrića vezana uz vitamin C.

Izvori[uredi VE | uredi]