Svjetlucavke

Svjetlucavke
	Notoscopelus kroyeri
Raspon fosila
	kreda do danas
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Potkoljeno:	Vertebrata;
Gigarazred:	Actinopterygii;
Red:	Myctophiformes;
Porodica:	Myctophidae; T. N. Gill, 1893
rodovi
	vidi Rodovi
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike;

Svjetlucavke (Žaboglavke, lat. Myctophidae, od grčkog μυκτήρ myktḗr, "nos" i ophis, "zmija") su jedna od dvije porodice iz reda Myctophiformes. Porodicaima 246 vrsta u 33 roda, a žive u oceanima širom svijeta. Nazvani po specifičnoj bioluminescenciji.

Ova porodica spada u najrasprostranjenije, najraznolikije i najnajbrojnije kralježnjake, a neke procjene govore da bi mogla imati ukupnu biomasu od 550–660 milijuna metričkih tona, što čini do 65% sve biomase dubokomorske ribe. Komercijalno se love uz Južnu Afriku, u podantarktičkom području i u Omanskom zaljevu.

Opis[uredi | uredi kôd]

Ribe iz ove porodice obično imaju vitko, komprimirano tijelo prekriveno malim, srebrnastim cikloidnim ljuskama (ctenoidne kod četiri vrste), veliku tupo zaobljenu glavu, velike eliptične do okrugle bočne oči (dorsolateralne u vrstama Protomyctophum) i velika usta s usko postavljen čeljustima s redovima malih zuba. Peraje su obično male, s jednom visokom leđnom perajom i masnom perajom. Analna peraja je poduprta hrskavičnom pločom u njezinoj bazi, a potječe ispod, ili malo iza, stražnjeg dijela leđne peraje. Pektoralne peraje, obično s osam zraka, mogu biti velike i dobro razvijene do malih i degeneriranih ili potpuno odsutne u nekoliko vrsta. Kod nekih vrsta, poput one iz roda Lampanyctus, pektoralne peraje su uveliko izdužene. Većina svjetiljki ima plinski mjehur, a kod nekoliko vrsta se degenerira ili puni lipidima tijekom sazrijevanja. Bočna pruga je neprekinuta.

U svih vrsta osim jedne, Taaningichthys paurolychnus, prisutan je određeni broj fotofora (organi koji stvaraju svjetlost); koje su uparene i koncentrirane u ventrolateralnim redovima na tijelu i glavi. Neki mogu imati i specijalizirane fotofore na peteljki na glavi (kaudalne peteljke), u neposrednoj blizini očiju (npr. "Farovi" vrste Diaphus) i svjetlosne mrlje na dnu peraje. Fotofore emitiraju slabo plavo, zeleno ili žuto svjetlo, a raspoređene su u uzorcima specifičnim za vrste. Kod nekih vrsta uzorak se razlikuje kod mužjaka i ženki. To vrijedi za svjetleće kaudalne zakrpe, s tim da ih mužjaci obično imaju iznad repa, a ženke ispod repa.^[1]

Ove su ribe uglavnom male, u rasponu od oko 2 do 30 cm, a većina je manja id 15 cm. Plitko-živuće vrste su plave do zelene ili srebrne boje, dok su dublje žive vrste tamno smeđe do crne boje. Oni su najgušće naseljene riba u otvorenom oceanu, s gustoća od oko jedne po kubičnom metru.^[2]

Rodovi[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Hulley, P. Alexander. 1998. Paxton, J.R.; Eschmeyer, W.N. (ur.). Encyclopedia of Fishes. Academic Press. San Diego. str. 127–128. ISBN 0-12-547665-5
↑ Newitz, Annalee. Lies You've Been Told About the Pacific Garbage Patch. io9. Pristupljeno 25. kolovoza 2014.

[EoF-1] Hulley, P. Alexander. 1998. Paxton, J.R.; Eschmeyer, W.N. (ur.). Encyclopedia of Fishes. Academic Press. San Diego. str. 127–128. ISBN 0-12-547665-5

[2] Newitz, Annalee. Lies You've Been Told About the Pacific Garbage Patch. io9. Pristupljeno 25. kolovoza 2014.

[1]

[2]