Tabula Hungariae
Tabula Hungariae (ponekad i „Lázárova karta”[1]) najstariji je sačuvani tiskani zemljovid Mađarske, koji je navodno prije 1528. godine nacrtao Mađar Lázár deák (latinski: Lazarus secretarius). Godine 2007. zemljovid je upisan u popis UNESCO-ovog programa »Sjećanje svijeta«.[2]
Opis[uredi | uredi kôd]
Zemljovid je dimenzija otprilike 78,5 x 54 cm[3] te je orijentiran u smjeru jugozapad – sjeveroistok. Prikazuje naselja i znamenita mjesta Kraljevine Ugarske iz ranog 16. stoljeća. Južni predjeli koje je okupiralo Osmansko carstvo označeni su drugačijim bojama. Kako su južne regije na zemljovidu jedine koje nisu bile unutar granica kraljevstva, smatra se da je svrha zemljovida bila priprema za rat s Osmanlijama. Neka od ucrtanih naselja nestala su posljedicom Osmanskih ratova i terora, što zemljovid čini još važnijim.
Najvrijednije informacije na zemljovidu su nazivi i opisi naselja. U sastavu zemljovida nalazi se oko 1400 zemljopisnih naziva, od kojih 1270 pripada naseljima (365 od njih teritoriju Kraljevine Mađarske nakon Trianonskog ugovora).
Na dnu zemljovida nalazi se opis kraljevine na njemačkom i latinskom jeziku.
Nazivi naselja[uredi | uredi kôd]
Nazivi naselja zapisivali su se drugačijim pravopisom no danas. Primjerice, današnje <é> zapisivalo se kao <ee>, a današnje <ö> kao <ew>. Također se može zapaziti kako je <c> ponegdje napisano kao <tz>, što je karakteristično za pravopis starovisokonjemačkog jezika. Takvo je zapisivanje možebitno djelo suradnika koji su zemljovid pripremili za tisak. Lázár je, međutim, za druga naselja koristio izgovor dijalekata mađarskoga.
Tisak[uredi | uredi kôd]
Zemljovid je tiskan uz pomoć Georga Tannstettera kod Petrusa Apianusa u Ingolstadtu, a tiskanje je platio Johannes Cuspinianus.
Baština[uredi | uredi kôd]
Tek je nekoliko zemljovida tiskano, a skoro svi su izgubljeni tijekom povijesti, zbog čega su istraživači za njih znali isključivo na temelju opisa. Međutim, ranih 1880-ih godina neočekivano je pronađen jedan od zemljovida. Kupio ga je sakupljač Sándor Apponyi 1882. godine. Godine 1924. zemljovid je premješten u Nacionalnu knjižnicu Mađarske, gdje se nalazi i danas.
Kasnije inačice[uredi | uredi kôd]
Nekoliko je kopija zemljovida izrađeno prije 1552. godine, no niti jedna nije sačuvana. Unatoč tomu, zemljovide se nakon 1552. crtalo na osnovi Lázárovoga pod naslovom »Tabula Hungariae, illetve Nova descriptio totius Hungariae«. Poznato je 6 različitih verzija:
- Giovanni Andrea Vavassore (djelovao 1510. – 1572.), Venecija, 1553.
- Pirro Ligorio (1496. – 1583.), Rim, 1558. (izgubljena) i 1599.
- Antonio Lafreri (1512. – 1577.), Rim, 1558., 1559. i 1560-ih
- János Zsámboky (1531. – 1584.), Beč, 1566.
- Claudio Duchetti (1554. – 1597.), Rim, 1577.
- Giovanni Orlandi (djelovao 1600. – 1604.), Rim, 1602.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Lázár térképe[neaktivna poveznica]
- ↑ Tabula Hungariae. UNESCO Memory of the World Programme. 16. svibnja 2008. Pristupljeno 15. prosinca 2009.
- ↑ Our first printed map | Tabula Hungariae. lazarterkep.oszk.hu. Pristupljeno 14. veljače 2024.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Ankwicz-Kleehoven, Hans. 1959. Der Wiener Humanist Johannes Cuspinian. Gelehrter und Diplomat zur Zeit Kaiser Maximilians I. Böhlau, Graz, Köln, str. 253–255.
- Lakatos, Bálint. 2013. Lázár deák Tabula Hungariae - ának (1528) helyrajza és a késo középkori úthálózat (Naselja na Lázárovoj Tabula Hungariae (1528.) i kasnosrednjovjekovne ceste), u: Zsófia Kádár/Bálint Lakatos/Áron Zarnóczki (ur.). Archivariorum historicorumque magistra. Történeti tanulmányok Bak Borbála tanárno 70. születésnapjára, (A Magyar Levéltárosok Egyesülete kiadványai, 13), Budimpešta, str. 103–128 (mađarski i njemački).
- Oberhummer, Eugen; Wieser, Franz von (ur.). 1906. Wolfgang Lazius. Karten der österreichischen Lande und des Königreichs Ungarn aus den Jahren 1545–1563. Innsbruck, str. 37–40.
- Török, Zsolt. 1987. Renaissance Cartography in East-Central Europe, ca. 1450-1650, u: David Woodward, The History of Cartography, 3(2), University of Chicago Press.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Gábor, Timár; i dr. 2008. Lázár térképe és a ptolemaioszi vetület [Lázárov zemljovid i Ptolemejeva projekcija] (PDF). Inačica izvorne stranice arhivirana 13. prosinca 2013. Pristupljeno 14. veljače 2024.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)