Timok
Timok | |
|---|---|
| rijeka | |
_Timok.JPG) | |
| Položaj | |
| Države | |
| Naselja | Zaječar |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | od izvora Svrljiškog Timoka do ušća: 203 km |
| Površina porječja | 4630 km2 |
| Istjek | |
| • Prosječni | 24 m3/s |
| Plovna od – do | nije |
| Tok rijeke | |
| Izvor | |
| • Sutok | Bijeli Timok i Crni Timok |
| • Koord. | 43°55′12″N 22°17′52″E / 43.92000°N 22.29778°E |
| Ušće | Bugarsko-srbijanska granica |
| • Nad. vis. | 28 m |
| • Koord. | 44°12′49″N 22°40′13″E / 44.21361°N 22.67028°E |
| Ulijeva se u | Dunav |
  sutok  ušće Timok na zemljovidu Srbije  sutok ušće Timok na zemljovidu Bugarske  | |
Timok je rijeka u Istočnoj Srbiji i Bugarskoj. Zapravo, Timok je skup rijeka s istim imenom i različitim pridjevom ispred (Crni Timok, Bijeli Timok, Svrljiški Timok, Trgoviški Timok). Od izvora Timoka (Svrljiškog Timoka) do ušća (Velikog Timoka) u Dunav ima 203 km.
Tikom nastaje sutokom rijeka Bijeli Timok i Crni Timok. Rijeka teče kroz Srbiju, a posljednjih 15 km predstavlja granicu Srbije i Bugarske. Ušće se nalazi na nadmorskoj visini od 28 m, što predstavlja i najnižu točku u Srbiji. Timok je dio Crnomorskog slijeva s protokom od 24 m³/s, a može dosegnuti i 40 m³/s.
Timok je dao ime oblasti kroz koju protječe (Timočka krajina), buni protiv Milana Obrenovića 1883. godine (Timočka buna), jednom slavenskom plemenu koje se tu nastanilo u 6. stoljeću (Timočani) i jednom tračkom plemenu iz antičkog doba (Timahi).
Kod sela Čokonjar u Istočnoj Srbiji između 1947. i 1951. godine izgrađena je hidrocentrala Sokolovica. Cjelokupan hidroenergetski potencijal nije iskorišten.
Posljednjih desetljeća rijeka je znatno zagađivana otpadnim vodama iz Borskog bazena, što je kao posljedicu izazvalo zagađenje Dunava olovom, bakrom i kadmijem.
Kroz dolinu rijeke prolazi magistralni put i pruga Niš-Prahovo.
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Timok |