Tumori tankog crijeva

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Caduceus color.svg Ovaj članak ne udovoljava stilskim odrednicama za područje medicine.
Pomoć potražite pri Wikiprojektu medicina. Molimo ne uklanjati ovu poruku prije nego se članak ispravi.

Dvanaesnik i tanko crijevo čine 90% apsorpcijske površine probavnog sustava u čovjeka i 75% njegove ukupne dužine.Tumori dvanaesnika i tankog crijeva benignog ili malignog karaktera unatoč tolikoj površini čine manje od 5% novotvorina probavnog sustava.


Epidemiologija[uredi VE | uredi]

U mlađoj životnoj dobi javljaju se benigni tumori dvanaesnika i tankog crijeva i to najčešće između 20. i 40. godine života.Maligni tumori javljaju se u svakoj životnoj dobi ali nešto češće u muškaraca iza 50. godine života.Iznimka su maligni limfomi koji se javljaju i prije 20. godine života.Incidencija tumora tankog crijeva iznosi 1.5/100 000 i nema velike razlike u učestalosti u različitim dijelovima svijeta.


Etiopatogeneza[uredi VE | uredi]

Danas su poznate mnoge potencijalno kancerogene tvari koje izazivaju nastanak tumora tankog crijeva ali nijedna se ne može dovesti u uzročno-posljedičnu vezu.Uspoređujući nisku incidenciju tumora tankog crijeva s visokom incidencijom tumora debelog crijeva dolazi se do zaključka da lokalne prilike u duodenumu i tankom crijevu djeluju nepovoljno na nastanak zloćudne bolesti.Brza peristaltika u tankom crijevu smanjuje vrijeme djelovanja kancerogena na sluznicu a žitki voluminozni sadržaj još ga i razrijedi.Visoka koncentracija imunoglobulina i niska koncentracija bakterija vjerojatno djeluju zaštitno.Nitrozamini koji se danas smatraju potencijalnim kancerogenima nastaju samo u kiseloj sredini i samim time ne djeluju na sluznicu tankog crijeva.


Patologija[uredi VE | uredi]

Od svih dijagnosticiranih novotvorina tankog crijeva 1/3 ih je benignih najčešće je riječ o adenomima koji mogu biti vilozni,tubularni i adenomi Brunnerovih žlijezda.Mogu biti pojedinačni(solitarni) a rjeđe multipli(višebrojni).Vilozni adenomi imaju potencijal da u oko 50% slučajeva postanu maligni.Adenomi Brunnerovih žlijezda su obično manji od 1 cm i u pravilu benigni.Lejomiomi i lipomi su iza adenoma najčešći benigni tumori tankog crijeva.Najčešći maligni tumor dvanaesnika i tankog crijeva je adenokarcinom i on čini čak 50% svih malignih tumora.U početnih 100 cm dužine tankog crijeva smiješteno je više od 70% svih adenokarcinoma.Sarkomi čine oko 20% svih malignoma i smješteni su u ileumu i to intramuralno(više od 50%).Maligni limfomi javljaju se u sklopu otprije postojeće sistemske bolesti ili kao samostalne bolesti.Mogu se naći u svim dijelovima tankog crijeva.Karcinoid će se u 30% bolesnika pojavit u multicentričnom obliku.Ako pacijent primjeti nekakve simptome bolest je već u pravilu metastatska,s lošijom prognozom.

Jejunal GIST.JPG


Klinička slika[uredi VE | uredi]

Benigni tumori dvanaesnika i tankog crijeva u večini slučajeva ostaju "nijemi"(bez simptoma) ne uzrokujući probleme i otkriju se tek na obdukciji.Simptomi se počinju javljati tek nakon postupne ili djelomične opstrukcije crijevnog lumena.U odraslih često dovode do intususcepcije.Drugi češći simptom je sideropenična anemija uzrokovana čestim okultnim krvarenjima.Simptomi kod malignih tumora prisutni su kod 75% bolesnika i u pravilu su nespecifični.Grčevita i difuzna bol najčešći je simptom i pojavljuje se u 2/3 bolesnika .Gubitak tjelesne težine javlja se u gotovo 50% bolesnika a specifičan je znak u bolesnika s limfomima.Djelomičnu ili potpunu opstrukciju crijevnog lumena nalazimo u 1/3 bolesnika a rjeđe nalazimo perforacije ili okultna krvarenja,a proljev ili steatoreja su uglavnom prisutni u limfomima kao posljedica zahvačanja velike površine crijeva.U 25% bolesnika može se naći i palpabilna masa tumora.Kad je tumor lokaliziran na Vaterovoj papili moze doci do razvitka opstruktivne žutice.Metastatske promjene najčešće nalazimo u jetri,plučima i limfinim čvorovima.


Dijagnostički postupci[uredi VE | uredi]

Dijagnosticiranje tumora tankog crijeva je dosta teško jer su simptomi uglavnom nespecifični a dijagnostički postupci nedovoljno precizni.Točna predoperativna dijagnoza može se očekivati u polovine bolesnika.U oko 1/4 oboljelih može se napipati palpabilna tumorska masa.Kontrastna radiološka pretraga tankog crijeva,frakcionalna pasaža ili enterokliza je najvrijedniji radiolođki dijagnostički postupak.Intraluminalne tvorbe govore u prilog benignih tvorevina.Intramuralne tvorbe bez promjene sluznice govore u prilog malignih limfoma,možda sarkoma a ulcerozne i stenozirajuče promjene najčešće u korist karcinoma.Distalni dio ileuma može se pregledati refluksom kontrasta za vrijeme irigografije.Uvođenje enteroskopije omogučilo je izravnu vizualizaciju mnogih tumora tankog crijeva.U slučaju opstrukcije ili žutice već se duodenoskopijom može vizualizirati papila Vateri te se kombinira sa ERCP-om.Ultrazvuk CT i angiografija daju vjerne podatke o tumoru uključujući procjenu proširenosti bolesti.

CapsuleEndoscope.jpg
CapsuleEndoscopeEnd.jpg

Liječenje[uredi VE | uredi]

Benigni se tumore najčešće liječe s endoskopskom polipektomijom a po potrebi i kirurškom resekcijom i excizijom. Kirurško se liječenje malignih tumora sastoji od djelomične resekcije zahvačenog dijela tankog crijeva s resekcijom odgovarajučeg dijela mezenterija.Radikalno se mogu operirati tumori distalnog dijela duodenuma,jejunuma i ileuma.U tumora proximalnog dijela duodenuma katkad se radi pankreatoduodenektomija i Whippelova operacija.U lokalno uznapredovalih tumora često su moguće samo palijativne operacije zaobilazne anastomoze.Benigni se tumori mogu odstraniti lokalnom excizijom a veći sesilni tumori zahtijevaju djelomičnu resekciju zahvačenog dijela crijeva.Radioterapija i kemoterapija malignih tumora tankog crijeva od malog su značenja osim ako je riječ o malignim limfomima.Naime liječenje limfoma tankog crijeva u slučajevima izolirane bolesti je kirurško uz eventualno dodatno radioterapijsko i eventualno kemoterapisko liječenje.Kemoterapija je rezervirana u prvom redu za slučajeve diseminiranog limfom


Izvori[uredi VE | uredi]

1.Hrvatski zavod za javno zdravstvo.Incidencija raka u Hrvatskoj.Bilten 1998;23:2.
2.Roth A.Tumori probavnog sustava.U:M.Turić i sur.Klinička onkologija.Nakladni zavod Globus,Zagreb 1996;311:95
3.Vrhovac B. i sur.Interna medicina,3.promijenjeno i dopunjeno izdanje-Zagreb:Naklada Ljevak,2003
4.Jukić S,Damjanov I,Nola M. Patologija,3.promijenjeno izdanje.Medicinska naklada,Zagreb 2010.
5.Pulanić R. i sur.Algoritmi u gastrointestinalnoj endoskopiji i endoskopskom ultrazvuku.Medicinska Naklada,Zagreb 2010.