Udarnik
"1. Želite li prevladati hladnoću?
2. Želite li prevladati prevladati glad?
3. Želite li jesti?
4. Želite li piti?
Priključite se udarničkim brigadama koje su uzori rada!"
Udarnik (ruski: Уда́рник) je bio naziv za visoko produktivnoga radnika u Sovjetskome Savezu, državama Istočnoga bloka i drugim komunističkim državama. Izraz dolazi od ruskoga izraza ударный труд (udarni trud) koji označava hiperproduktivni entuzijastički rad.[1]
U Sovjetskome savezu, izraz je bio povezan s Udarnikom komunističkoga truda (ruski: Ударник коммунистического труда), sovjetskom počasnom titulom, te s Aleksejem Grigorevičem Stahanovom i pokretu nazvanom po njemu. Međutim, takva se terminologija upotrebljava i u drugim socijalističkim državama, posebice u Narodnoj Republici Kini,[2] Sjevernoj Koreji,[3] Narodnoj Republici Bugarskoj[4][5] i Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.[6][7]
Ideologija koji stoji iza promicanje ideje udarnika je da će ostatak radničke snage preko socijalističkom emulacijom učiti od predvodnika.[8][9]
Poznati udarnici[uredi | uredi kôd]
U Čehoslovačkoj[uredi | uredi kôd]
U Jugoslaviji[uredi | uredi kôd]
U Poljskoj[uredi | uredi kôd]
- Franciszek Apryas
- Bernard Bugdoł
- Wanda Gościmińska
- Wiktor Markiefka
- Piotr Ożański
- Wincenty Pstrowski
- Stanisław Sołdek
- Anna Walentynowicz
U Sovjetskome savezu[uredi | uredi kôd]
- Praskovja Nikitična Angelina
- Pjotr Fjodorovič Krivonos
- Makar Nikitovič Mazaj
- Aleksej Grigorevič Stahanov
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Diana Newall, Emma Barker, Warren Carter, Kathleen Wren Christian, Renate Dohmen, Art and Its Global Histories: A Reader, 2017., Manchester University Press, str. 309., ISBN 978-1-5261-1992-6.
- ↑ An Chen, Restructuring Political Power in China: Alliances and Opposition, 1978-1998, 1999., Lynne Rienner Publishers, str. 94, ISBN 978-1-55587-842-9.
- ↑ Charles K. Armstrong, The North Korean Revolution, 1945–1950, 2013., Cornell University Press, str. 162., ISBN 0-8014-6880-9.
- ↑ Martin Mevius, The Communist Quest for National Legitimacy in Europe, 1918-1989, 2013., Routledge, str. 64., ISBN 978-1-317-98640-9.
- ↑ Yannis Sygkelos, Nationalism from the Left: The Bulgarian Communist Party During the Second World War and the Early Post-War Years, 2011., BRILL, str. 227., ISBN 90-04-19208-5.
- ↑ Daniel J. Goulding, Liberated Cinema: The Yugoslav Experience, 1945-2001, 2002., Indiana University Press, str. 106., ISBN 0-253-34210-4.
- ↑ Jelena Batinić, Women and Yugoslav Partisans: A History of World War II Resistance, 2015., Cambridge University Press, str. 219, ISBN 978-1-107-09107-8.
- ↑ Harry G. Shaffer, The Soviet Economy: a collection of Western and Soviet views, 2. izdanje, 1963., Ardent Media, str. 268., GGKEY:1SK4L7X01QE
- ↑ Stephen E. Hanson, Time and Revolution: Marxism and the Design of Soviet Institutions, 2000., Univ of North Carolina Press, str. 163., ISBN 978-0-8078-6190-5.
