Vladimir Majakovski

Vladimir Vladimirovič Majakovski; Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский
Rođenje	19. srpnja 1893.
Smrt	14. travnja 1930.
Period pisanja	1912. – 1930.
Književni period	Futurizam
	Portal o životopisima
	v; r; u;

Vladimir Vladimirovič Majakovski (rus. Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский, Bagdadi pokraj Kutaisa, 19. srpnja 1893. – Moskva, 14. travnja 1930.), ruski književnik, jedan od začetnika ruskog futurizma.

Polazio je slikarsku školu, bio zatvoren zbog socijalističke agitacije, oduševljeno prihvatio Oktobarsku revoluciju i stavio u njenu službu svoj pjesnički i slikarski talent. Pjesnički rad počeo je kao futurist, stojeći ujedno na čelu toga pokreta. Nastojao je stvoriti novu poeziju koja bi odgovarala urbanom, a zatim i revolucionarnom razdoblju povijesti Rusije i čovječanstva. Uvodi u poeziju vulgarizme, žargonske riječi, namjerno grube antiestetizme, stvara vlastite kovanice, služi se vrlo često igrom riječi, dotada nepoznatim metaforama, a posebno voli hiperbole.

Razbija tradicionalnu ritmičku strukturu stiha i stvara novi, u grafičkom slogu "stepenasti" stih, koji posebno pogoduje stavu retoričkog pjesnika što se izravno obraća velikom auditoriju te tu svoju metodu, odnosno razloge za primjenu iste, izlaže u obliku konceptualnog eseja u svojoj knjizi Kako se prave stihovi? (1926.). Smisao takve poezije odvodi ga izravno na revolucionarnu tribinu, miting. Eksperimentalnu liriku slijede velike lirske poeme monološkog tipa "Oblak u hlačama", "Flauta-kralješnica", "Rat i svijet", "Čovjek". Stavljajući poeziju svjesno u službu revolucije piše agitacijske pjesme ("Lijevi marš") te scensko djelo na temu revolucije s biblijskim motivima "Misterij Buffo".

Svojim djelom izvršio velik utjecaj na razvitak sovjetske poezije, a djelovao je i na pjesnike izvan SSSR-a (Aragon, Becher, Vapcarov i dr.)

Završio je život samoubojstvom.

Neka djela na hrvatski mu je preveo hrvatski pjesnik Josip Sever.^[1]

Djela

Kako se prave stihovi? (1926.)

Izvori

↑ T-portal H: Prve 'Zagrebačke posvete' o Josipu Severu, 9. veljače 2009.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Vladimir Majakovski

[1] T-portal H: Prve 'Zagrebačke posvete' o Josipu Severu, 9. veljače 2009.

[1]

v r u Književnici razdoblja 1857. – 1952.
Moderna – Parnasovstvo – Simbolizam – Impresionizam Secesija – Bečka moderna – Larpurlartizam	Leconte de Lisle – Stéphane Mallarmé – Arthur Rimbaud – Paul Verlaine – Charles Baudelaire – Sully Prudhomme – Hermann Bahr – Karl Kraus – Stefan Zweig – Arthur Schnitzler – Hugo von Hofmannsthal – Henrik Ibsen – Anton Pavlovič Čehov
Avangarda – Futurizam – Ekspresionizam Dadaizam – Nadrealizam	Vladimir Majakovski – Georg Trakl – Franz Werfel – Georg Heym – Tristan Tzara – Andre Breton – Sergej Jesenjin – Federico García Lorca – Pablo Neruda – Marcel Proust – Franz Kafka – Luigi Pirandello – Ernest Hemingway
Strana književnost 1929. – 1952.	William Faulkner – James Joyce – Virginia Woolf – Malcolm Lowry – Hermann Hesse – Albert Camus – Jean-Paul Sartre – Andre Malraux – Bertolt Brecht – Samuel Beckett – Eugene Ionesco – Meša Selimović
Hrvatska moderna: 1892. – 1916. Praška skupina – Bečka skupina	Janko Leskovar – Ivan Kozarac – Antun Gustav Matoš – Milan Begović – Dinko Šimunović – Janko Polić Kamov – Ivo Vojnović – Fran Galović – Dragutin Domjanić – Vladimir Vidrić – Vladimir Nazor – Milutin Cihlar Nehajev
Hrvatski književnici avangarde (20. stoljeće)	Ivan Goran Kovačić – Nikola Pavić – Mate Balota – Drago Gervais – Šime Vučetić – Marin Franičević – Tin Ujević – Dobriša Cesarić – Dragutin Tadijanović – Ivo Andrić – Miroslav Krleža – Antun Branko Šimić – Ivana Brlić-Mažuranić – Ivan Slamnig – Marija Jurić Zagorka – Ranko Marinković – Slavko Mihalić – Slobodan Novak – Vesna Parun – Ivan Aralica