Vidi kôd stranice Ujguri

{{Etnička grupa
| ime        = Ujguri
| slika      = [[Datoteka:Khotan-melikawat-chicas-d02.jpg|300px]]
| opis_slike = 
| populacija = 
| regije     = 
| regija1  = {{Z|KIN}} [[Kina]] 
| pop1     = 8.399.393 (2000.)
| ref1     =<ref>{{Cite book |title=Muslim Uyghur Students in a Chinese Boarding School |first=Yangbin |last=Chen |publisher=Lexington Books |year=2008 |page=9 |quote=In 1990, the Uyghur population was 7,214,431, the Hui population 8,602978, according to data from the fourth national census. ''China's Population Statistics Yearbook 1990'', www.147.8.31.44/fulltextc/disknj/nj73/10/000012.pdg, viewed on 23 July 2006. In 2000, the Uyghur population was 8,399393, and the Hui population 9,816805, according to data from the fifth national census. ''Tabulation of the 2000 Population Census of the People's Republic of China.'' China Statistics Publishing House (2002), 218–221.}}</ref>
| regija2  = {{Z|KAZ}} [[Kazahstan]]
| pop2     = 223.100 (2009.)
| ref2     =<ref>Агентство Республики Казахстан по статистике :[http://www.stat.kz/news/Pages/pr_04_02_10.aspx Итоги переписи населения Республики Казахстан 2009 года] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208073821/http://www.stat.kz/news/Pages/pr_04_02_10.aspx |date=8. veljače 2010. }}...Численность населения Республики Казахстан по итогам переписи населения 2009 года на момент счета на 12 часов ночи с 24 на 25 февраля 2009г. составила 16004,8 тыс. человек . Доля уйгуров в общей численности населения страны составила – 1,4%.Численность казахов увеличилась по сравнению с предыдущей переписью на 26,1% и составила 10098,6 тыс. человек. Увеличилась численность узбеков на 23,3%, составив 457,2 тыс. человек, уйгур - на 6%, составив 223,1 тыс. человек. Снизилась численность русских на 15,3%, составив 3797,0 тыс. человек; немцев - на 49,6%, составив 178,2 тыс. человек; украинцев – на 39,1%, составив 333,2 тыс. человек; татар – на 18,4%, составив 203,3 тыс. человек; других этносов – на 5,8%, составив 714,2 тыс. человек.</ref>
| regija3  = {{Z|KIRG}} [[Kirgistan]]
| pop3     = 49.000 (2009.)
| ref3     =<ref>Национальный статистический комитет Кыргызской Республики : Перепись населения и жилищного фонда Кыргызской Республики 2009 года в цифрах и фактах - Архив Публикаций - КНИГА II (часть I в таблицах) : [http://212.42.101.100:8088/nacstat/sites/default/files/3.1.pdf 3.1. Численность постоянного населения по национальностям] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110530011450/http://212.42.101.100:8088/nacstat/sites/default/files/3.1.pdf |date=30. svibnja 2011. }}</ref>
| regija4  = {{Z|RUS}} [[Rusija]]
| pop4     = 4.000 (2010.)
| ref4     =<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab5.xls |title=Перепись населения России 2010 года |journal= |access-date=2. prosinca 2012. |archive-date=23. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211223052305/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/population/demo/per-itog/tab5.xls |url-status=dead }}</ref>
| regija5  = {{Z|UKR}} [[Ukrajina]]
| pop5     = 197 (2001.)
| ref5     =<ref>[http://2001.ukrcensus.gov.ua/results/nationality_population/nationality_popul1/select_5/?botton=cens_db&box=5.1W&k_t=00&p=100&rz=1_1&rz_b=2_1%20%20%20%20&n_page=5 State statistics commmittee of Ukraine - National composition of population, 2001 census] (Ukrainian)</ref>
| jezik      = [[Ujgurski jezik]]
| vjera      = većina [[Suniti|sunitski muslimani]]
| srodne     =[[Turkijski narodi]]
}}
'''Ujguri''' ([[ujgurski]]: ئۇيغۇر, Uyghur<ref name="MairPrimer">{{cite web |title=A Little Primer of Xinjiang Proper Nouns |last=Mair |first=Victor |work=Language Log |accessdate=30. srpnja 2009. |date=13. srpnja 2009. |url=http://languagelog.ldc.upenn.edu/nll/?p=1576}}</ref> [[kinesko pismo|tradicionalni kineski]]: 維吾爾, [[pinyin]]: Wéiwú'ěr) su [[Turkijski narodi|turkijska]] etnička skupina koja živi u istočnoj i srednjoj [[Azija|Aziji]]. Broje oko 7 milijuna pripadnika.<ref name="#1">{{Citiranje weba |url=http://proleksis.lzmk.hr/49591/ |title=Proleksis enciklopedija online |access-date=3. siječnja 2013. |archive-date=22. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200122203227/https://proleksis.lzmk.hr/49591/ |url-status=dead }}</ref> Danas Ujguri prvenstveno žive u kineskoj regiji [[Xinjiang]]. Oko 80% Ujgura u Xinjiangu živi u jugozapadnom dijelu regije u [[Tarimska zavala|Tarimskoj zavali]].
Najveća zajednica Ujgura izvan Xinjianga u [[Kina|Kini]] je u [[Taoyuan]]u u regiji [[Hunan]]. Izvan Kine, značajne zajednice Ujgura postoje u srednjoazijskim zemaljama [[Kazahstan]]u, [[Kirgistan]]u i [[Uzbekistan]]u. Manje zajednice nalaze se u [[Afganistan]]u, [[Pakistan]]u i [[Turska|Turskoj]]. Prema religijskoj pripadnosti velika većina ih je [[Suniti|sunitski muslimani]] i govore [[Ujgurski jezik|ujgurskim jezikom]].

== Jezik ==
{{Glavni|Ujgurski jezik}}
Ujgurski jezik (ئۇيغۇر) je grana [[istočnoturkijski jezici|istočnoturkijske]] skupine [[altajski jezici|altajskih jezika]], kojim govori oko 8.788.690 ljudi u Kini, [[Kazahstan]]u, [[Afganistan]]u (3.000), [[Mongolija|Mongoliji]] 1.000 (1982). i azijskom dijelu [[Turska|Turske]] 500 (1981). Većina govornika, njih 8.400,000 (2000.), živi u Kini.

== Povijest ==
[[Slika:Xinjiang nationalities by prefecture 2000.png|250px|desno|mini|Karta provincije [[Xinjiang]] s prikazom prefektura u kojima Ujguri čine većinsko stanovništvo (plava boja)]]
Oko [[600.]] godine, pod [[Kinezi|kineskim]] utjecajem, prihvaćaju [[budizam]], a od [[8. stoljeće|8. stoljeća]] među njima se širi i [[manihejstvo]]. Godine [[745.]] uništili su državu [[Oguzi|Turaka Oguza]] i osnovali [[Ujgurski kaganat]] kojeg su [[840.]] godine srušili [[Kirgizi]]. Stanovništvo je većim dijelom izbjeglo u kinesku pokrajinu Kansu, gdje su osnovali Istočnu (budističku i manihejsku) i Zapadnu (islamsku) državu.<ref name="#1"/>

Godine [[1030.]] [[Tanguti]], preci današnjih [[Žuti Ujguri|Žutih Ujgura]], a Zapadnu državu su osvojili [[Mongoli]] [[1209.]] godine. Srušili su Istočno ujgursko kraljevstvo. Starosjedilački Ujguri ([[Taranči]], [[Kašgari]] i [[Dungani]]) podigli su 1864. – 1877. veliki ustanak protiv kineske vlasti tijekom kojeg su osnovali nekoliko ujgurskih država. Te je države 1867. godine Jakub-beg povezao u državu Jettišar. Godine 1955. osnovana je ''Siankiangsko-ujgurska autonomna oblast'' u okviru [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]]. U [[srpanj|srpnja]] [[2009.]] u [[Urumqi]]ju, glavnom gradu regije Xinjiang izbili su nasilni neredi. Prvi dan nareda prosvjedovalo je najmanje 1000 Ujgura u znak prosvjeda protiv etničke skupine [[Han Kinezi|Han]]. U neredima je poginulo 197 osoba, a 1721 ozlijeđena, mnoga vozila i zgrade su uništene. Ujgurske skupine u [[egzil]]u kažu da je broj poginulih veći. Mnogo ljudi je nestalo tijekom policijskih istraga u danima nakon nereda, [[Human Rights Watch]] (HRW) dokumentirao je 43 slučaja i rekao da je broj vjerojatno znatno veći.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.uyghurensemble.co.uk London Uyghur Ensemble] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191120225935/http://www.uyghurensemble.co.uk/ |date=20. studenoga 2019. }} Ujgurska kultura i povijest; multimedijalni web-linkovi na kulturne i povijesne stranice, aktualno, istraživanja materijala i fotografija.
* [http://www.uyghurnews.com Uyghur News] Vijesti ujgurskih aktivista
* [http://proleksis.lzmk.hr/49591/ Proleksis enciklopedija online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200122203227/https://proleksis.lzmk.hr/49591/ |date=22. siječnja 2020. }} {{hr icon}}


[[Kategorija:Turkijski narodi]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kine]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kazahstana]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kirgistana]]
[[Kategorija:Etničke grupe Rusije]]